Feteʻenaʻi uiga faaalia
O se tasi mai le au atamamai o le a faapea mai o le mafuaʻaga o faʻamaʻi catarrhal e faʻapitoa i vailaʻau o le mafaufau. Manatua, na tatou fefefe talu mai lo tatou laʻitiiti: "O le a e malolo - o le ae maʻi", o lona uiga, ua tuʻuina atu se polokalama ia te oe, o loʻo mulimuli mai ai le okeni. I lenei auala e i ai le mea moni. Afai, mo se faʻataʻitaʻiga, e te popole i taimi uma pe a e inuina se vai malulu - o le a afaina ai lou faʻaʻo, e matua tiga lava. Ae e le mafai ona faamatalaina le tutusa o le tufatufaina atu o le malulu o le malulu. Talu ai ona o le masani, e masani ona taʻua o le malulu, ei ai isi mafuaʻaga. Fiafia poʻo faʻafuasei suiga i le vevela o le tino, mo se faʻataʻitaʻiga. O se tino gafatia e mafai ona mafai ona gafatia vave ona tali atu i faamatalaga na maua mai i fafo e uiga i aafiaga o le malulu poo le vevela - ma tali atu toto toto i le fetaui lelei poʻo le faalauteleina, i le faasologa.
I lalo o le aafiaga o le maualalo o le vevela, e suia ai le muʻaosao toto i le toto. O le manava nasal e faʻalavelaveina, lea, i le itu, e oʻo atu ai i le vevesi o le fesuiaiga o le kesi i totonu o mama. O se taunuuga, o le tele o hemoglobin ma erythrocytes i le toto ua faaitiitia, lymphodermia ua faaitiitia, o le secret secret ma le motusia o galuega ole gastrointestinal tract ma le galuega o le ate ua taofia. O le mea lea, o le puipuiga o le faʻamaʻi. Ma o le faʻavaivaia o le puipuiga o le na o le mafuaʻaga lava lea e manaʻomia ai e siama le tele o mea e nofo ai ma faʻateleina i lou tino. O le mea lea, o la matou fautuaga: usitai i lou tina ma aua le faʻaleagaina - aua e te savali e aunoa ma se pulou, aua e te nofo i lalo o le faamalama ma se ulu fou, aua e te sola i lalo ma faamavae oe i le mea moni e le o se vaitau o le autumn e maualalo ai le pala.
Faʻaiʻuga nei
E tusa ai ma nisi o lipoti, e leai se sili atu ma le 15 pasene o tagata na latou faʻaaogaina fualaau faasaina mai le fomaʻi i le talaaga o le afaina o le puaa i le tausaga talu ai, na matua afaina ai i latou. O isi na totoe o eseesega eseese o le ARVI. Aua e te popole ao lei oo i le taimi, e tusa lava pe e tafe mai le isu, ma o ou mata e mumu ma inu. E mafai ona faʻamaʻi pipisi i le fale suesue, e ala i le suʻeina ole suʻega. O le tulaga o suʻesuʻega a le fale suesue o le faʻaleleia o le siama i totonu o se popo faapitoa. Ae ui i lea, e talafeagai le faʻaalu o le taimi e le itiiti ifo i togafitiga faʻatau. O le mea lea, i le tele o tulaga, ua faia se faʻamaoniga o le malosi o le viral respiratory viral infection. I le ala, e ala i faʻasalaga faʻapitoa, e mafai ona e iloa le mai mai se malulu malulu oe lava. O le malulu e amata malie, ma e masani ona amata i faʻamaʻi o le manava: o se malulu malulu, o le "susu" le tale, sneezing, tigā, ma le paʻu i le faai. O le faʻamalosi e faʻaputuina ai foi i le taimi lava lena: maualuga le fiva, ulu o le ulu, misa i maso ma sooga o faailoga ia o le malosi malosi o le tino. I lenei tulaga, o foliga malulu - o le galu susu ma le tale - atonu e leai. E afaina mulimuli ane le maʻi, ma, o se tulafono, "malogo". Faʻaleagaina o se tracheitis gasegase ma aʻafiaga o le inupia o le tele o le malosi, o lea o le maʻi vaivai. I le amataga o le maʻi, e leai se tiga poʻo se isu, aua o lenei siama e faʻapupula tele i le nasopharynx ma le trachea.
Faʻasologa tomai
E tatau ona e malamalama mai le SARS ma naʻo le malulu, e leai ni tui. Vaʻaia e faasaga i le kanesa, ma mai se tasi o ona aʻa, e le sili atu i le tasi i le tausaga. I totonu o le 14 aso talu mai le taimi o le tui, o le puipuiga mo le puipuia o vailaau e puipuia ai le vavalalata ile taimi ole 6-12 masina. O le mea lea, e pei ona fai mai tagata atamamai, o tui e tatau ona faia muamua - ia le itiiti ifo ma le masina ao lumanai le amataina o le maʻi, ae le sili atu i le 4 masina - ia galue. E le tatau ona tuiina i le amataga, e itiiti ifo i le maualuga o le salalau o le faamai. Afai o malosi uma o lou tino e alu e tau ai le fomaʻi, o ai la o le a tau ma ARVI?
Ma nisi o tulaga taua mo tui puipui masani:
- i se taimi o le tele o le faʻamalosia patino mo oe e tatau ona faʻatalanoa le fomaʻi;
- o le tui e tatau ona laiseneina, faʻatagaina ma fou, aua lava nei malie i le tui, pe afai o le pusa ua faailoa mai ua muta le vailaʻau;
- E le mafai ona faʻalavelaveina i soo se malaise ma le fiva;
- i totonu o le lua vaiaso talu ona uma le tui, taumafai e aua le afu, aua e te tuuina atu ia oe lava le mamafa, ma afai ei ai ni faailoga o le malaise, ia mautinoa e feutagai ma se fomaʻi - o lou tino o loʻo tauivi, fesoasoani ia te ia.
Seʻia oʻo i le amataga o le taimi
E sili atu le teteʻeina o se malulu aʻo leʻi paʻi oe i le faai ma le isu. O nisi metotia o le puipuia e faigofie ma faigofie ona lauiloa, ma o le mea lea, e foliga mai latou te le galue. O latou. E faʻamaonia lenei mea e tagata tomai faapitoa. E na ona tatou galo i nisi taimi le faia saʻo i taimi. O le leai o se puipuiga i le toeititi atoa le 100% o mataupu e mafua ona o le faaletonu. O oʻu lima i le taimi o le aso ma i taimi uma ao lei faia taumafataga - o le a faamamaina moni lava i latou mai le tele o numera o faʻamaʻi leaga. Inu atili vai. I le taumalulu ma le autumn, e seasea lava ona tatou fia inu, o le tino e faasolosolo malie lava le suavai (e tele mea e fesoasoani i paʻu mafanafana mafanafana ma faamalama pupuni), ma e sili atu ona faigofie mo siama e nofo ai i luga o le mucosa mūmū matopharynge. Faʻailoga o le faai i se vaifofo o le chamomile, sage, miramistine poʻo le vai o le sami e avea o se faʻasologa i aso uma. E le gata ina i ai se aʻafiaga faʻapitoa, ae o masini faʻainisinia foi, faʻamamaina le membrane mucous.
- Sini lou isu
O lenei faiga e mafai ai ona foia faafitauli e lua i le taimi e tasi: mulumulu ia microbes o loʻo puʻe i le isu ma puipuia le membrane mucous mai le faʻamamaina (ma, mulimuli ane, faʻavaivaia o le puipuiga o le lotoifale). O faʻavae faʻapitoa e faʻavae i vai inu i falemaʻi ua tele nei. Ae e talafeagai ma saline (e mafai ona e faʻatau se fagu telē i totonu o le fale talavai, seia oʻo i le tausaga fou) ma e na o le vai tunu tunu (o se sipuniti masima mo se ipu vai). Alofa i le kalama. E te le manaʻomia, e mafai ona e tipiina lelei, faatulaga i vases ma tuu i latou i le fale. O le ea o le a faʻamamāina mai faʻamaʻi. Tatalo le faai. Inu vai, amata i se malulu mafanafana, mafanafana mo oe, faʻaititia malie (i le 3-5 aso) i le aisa. O lau mumu mucous e fetaui ma le malulu. Ae leai se mea e le amataina ai se ita i le vaitaimi o le malaise, pe ae faʻasalala pe faʻamagia lou gutu. Faʻalava se masini, e pei ona fautuaina e fomai, ae ia manatua e tatau ona suia e tusa ma le 2 itula! A leai, o le a avea ma se faaputuga o siama leaga. Ina ia tausisia pea le puipuiga, e mafai foi ona e ave faʻamalosia i le taimi atoa o le faʻamaʻi. Ae afai e te fefe i se osofaʻiga tuusao o lou tino, taumafai nisi mea e sili ona leaga.
Faʻu suauu. Pe a vavalalata tagata uma ma tale, o le a faʻamalosi lau faʻaoga faʻafesoʻotaʻi faʻafetai i mea o loʻo iai vitamini A ma D. Faʻaaoga mo le 1-2 vaiaso ma le malologa lava e tasi. O lenei ua faatauina atu i capsules, o lea la e mafai ona le amanaiaina lona tofo tulaga ese.
- Talatini
E ui lava o le au tulafono (faafetai ia i latou mo lenei mea) ma siitia ai le mataupu o le taofia o faasalalauga faalauiloa "togafitiga" o mea taumafa, ae o le 70% o la tatou puipuiga, e pei ona fai mai le faalauiloaina, o loo i totonu tonu lava. E tatau ona aofia i totonu o meaai i aso taʻitasi ia meaʻai suamalie-susu: 1 poʻo le 2 tioata i le aso. Ae ui i lea, o le fesili oa latou vailaau faʻaleagaina o se tau maketi. Mo le faʻamalolo o le malulu, e mafai ona faʻaaoga sauniuniga probiotic i le tulaga o meaʻai, ma e tatau ona latou onā na o le fomaʻi. Afai ua uma ona e maʻi ma ua uma ona faʻamaonia fualaau e togafitia ai faʻafitauli, ona faʻaeteete lea. O siama ola o le probiotic, o se mea e puipuia ai, e aʻafia ai le vailaʻau faʻasaʻo, faʻaititia lona antibacterial, o lona uiga, togafitiga faʻafomaʻi. Homeopathic fofo. Latou te le maua ni aʻafiaga. Ma o nisi oi latou - faʻatasi ai ma o tatou uiga faʻalotu masani e uiga i polo polo - faʻamalosia le puipuia mai le malulu ma le malulu.
Afai e le fesoasoani uma a matou fautuaga ia te oe e puipuia oe lava:
- Aua le faʻamalosi: nofo i le fale. Aua nei lamatia lou soifua maloloina ma le siosiomaga lelei i le au. Tuuina atu le malosi faaletino - e tatau ona e taoto faataamilo ina ia leai se malosi o le tino i luga o se mea, vagana ai le tauina o le maʻi.
- E masani ona faʻamaʻalo le potu o loʻo ei ai. O le ea fou e afaina mo siama.
- Le tele o meainu - lauti, vai, mea inu ava, ae le o le kofe ma le ava malosi. E tatau i le vai ona faʻamamā le tino ma faʻatumu i vitamini.
- Aua le faʻataʻitaʻiina oe lava. Faatasi ai ma se malulu, e mafai ona e faʻaaogaina le vasoconstrictive e pa'ū i lou isu (2-4 pa'ū 2-3 taimi ile aso) mo le 5 aso. Afai e te faʻaaogaina umi, o lou isu o le a le mafai ona e manavaina oe lava ia. O le taliga e mafai ona mafanafana i le mafanafana mafanafana (gau sila) ma le solution 3% o le acidic acid mo le 1 itula (mo se faʻataʻitaʻiga, aʻo lei alu i le moega). O isi tofiga uma e tatau ona sau mai se fomaʻi.
- Aua e te tafanaina le vevela. Mo se tagata matua, o le vevela o le tino o le 38-38.5 ° C ma se faʻamaʻi viral e masani lava, ma e le mafai ona faʻamalosia e oo i le fa aso. Ae o lou tulaga e tatau ona matauina e se fomaʻi. I totonu o le tino, o faiga e faʻaaoga i le tauivi o le siama e faʻalauiloaina. Ma o le maualuga o le vevela e faʻaleleia nei faiga. O fualaau faʻamaʻi ma antipyretic (e pei o la latou vailaʻau vailaʻau) e le gata ina faʻaitiitia ai le vevela, ae faʻasaina ai foʻi le faʻaogaina o vailaʻau e faʻasaʻo ai le tino. O le iʻuga, o le faʻamaʻi o le faʻamaʻi. E le gata i lea, maualuga le fiva e valaau ai se tagata i amioga masani: ia malolo, pepelo, ma o tulaga tatau ia mo le manumalo i le siama.