O le a le vai e aoga mo le tino o le tagata

Mai mea uma o loʻo faʻaalia i le lalolagi, o le vai e sili ona taatele. I totonu o le vai, ua uma mea uma, ma o le tagata e le o se faʻalavelave. Mai le manatu faasaienisi, o tagata matutua uma lava o le averesi e naʻo le 40% o le "mea malogo", ma mea uma ... vai. E talitonuina a aunoa ma le faʻaaogaina o le vai e mafai ona e ola e tusa ma le tasi le vaiaso. E na o le ea ma le moe e sili atu ona lelei i totonu o tatou tino. O le tele o mea e manaʻomia mo le soifua maloloina, o le tele o minerale ma elemene, o loʻo aʻafia mai i le gastrointestinal tract na o ni vaifofo fofo. O le taua o le vai, i le puipuiga o le ola maloloina, ma le atinaʻeina o maʻi maloloina e manino lava. O le fesili e tulaʻi mai - o le a le ituaiga vai e aoga mo le tino o le tagata, ma le mea e leai. O lenei mea o le a tatou taumafai e saili i lenei tusiga.

E mafai ona inu timuga?

I le natura, o le "mama" vai, o lona uiga, H 2 O ma e leai se isi mea, na o le timu timuga. Ae mo nisi mafuaaga, mai lea taimi i lea taimi, sa faʻaaogaina e inu ai na o se toe mulimuli, o lona uiga, pe a iai se avanoa moni e mate ai i le fiainu. E manino lava, o lenei upumoni e le mafaamatalaina o le taunuuga lea o seneturi o suʻesuʻega e faʻaaogaina ai le auala o le faʻamalosi pea o le kesi. O le atamai o le tupu na atiina ae i lenei auala ua faapea mai: o timuga e lelei mo laau toto ma fufuluina lavalava, ma inu - leai.

E ui sa i ai nisi manatu. Mo se faataitaiga, o le lauiloa lauiloa o Abu Ali Ibn Sina, po o le na o Avicenna, na talitonu "o le vai timu e maua mai i vai lelei, ae maise lava e pau i le taumafanafana mai i le faititili," ae le o "mai ao e tafe mai matagi matagi" / 1 /. E tusa lava pe mama i le vaitau o le vaitau o le vaitau, o le tagata poto na fautuaina le vai inu, e aoina pe a uma le timu, ina ia aloese ai mai lona "tuurefaction". O le avanoa aupito sili e tineia ai le fiainu o se tagata mo le manuia o le totoga o le fomaʻi Asiasi Tutotonu lea na manatu i punavai masani ia e tafe mai ai le vai i fafo, na tusia e le "malosi i totonu lava ia." O le vai o vaieli ma lalolalo o alavai na manatu e sili atu le leaga nai lo le tautotogo, ma o le "na ufiufi i se fua i paipa" na matua leai lava se aoga.

I le malamalama o le saienisi faaonaponei, o le faamoemoega o le suesue ma faamautu, mea ua leva ona iloa, e faigofie ona malamalama pe aisea e le aoga ai le vai mai le lagi i le tino o le tagata. Muamua, o le vai, lea e vevela mai le fogaeleele, i le lalolagi i nei ona po ua matua faaleagaina e ala i felauaiga ma alamanuia. O le mama aʻiaʻi o le sami lona lima o loʻo lafoaʻi tele mea e manaʻomia. I luga o le tele o megacities o loʻo iai nei le smog. O le mea lea, nai lo le faʻamamaina i le taimi o le maualuga o le lagi, o le timu e sili atu ona maua ai le mea e le i mafaufauina. E aofia ai arsenic, lead, mercury, sulfur and nitrates. Fafagaina o le amonia, carbon dioxide, vailaau e tineia ai manu faalafua ma vailaau e tineia ai manu faalafua o loo paʻu i vaega o faatoaga, ma o vai malulu o loo o mai i luga o laau toto ma faleoloa / 2 /.

Lona lua, o le natura masani e faʻafefe ai le vai timu e aoga i faʻalaʻauʻau o le tino. O le vai faalelagi e matua ese lava i le tuufaatasiga mai le terasitila, e tusa lava pe a uma le faamamaina e le mafai ona inu i se taimi umi - ua faalavelave le metabolism. O le totoga o le tino e faʻateleina ai le faʻamasinoga i totonu o le toto o moli ua misi o le chlorine, potassium ma le sodium, ona faʻamalosi atoa ai lea e ala i fatuga ma le urine. E le gata i lea, o le timu, vai faʻamaʻapoʻa pe le faʻamaloloina e le manaia i le tofo ma e le manaʻo ai le fiainu / 3 /.

O le a le vai i totonu o le paipa?

Ina ia ausia manaoga o aai i ona po nei i le vai mo le inu, o punaoa tatala e masani ona faʻaaogaina. O vaitafe nei ma vaituloto. A maeʻa le faamamaina i lea tulaga i lea taimi ma lea taimi (faʻaaogaina, faʻasolosolo, faamamaina ma mulimuli i le chlorination), e ulufale le vai i le vai, ma mai iina e alu i fale uma. O le mea lea, o le maualuga o le vai i totonu o le paʻu e faalagolago i le tele o mea:

  1. Taaloga o vaitafe ma vaituloto o loʻo avea ma amataga o le faʻaaogaina o le vai;
  2. Tulaga faatekinolosi ma le mama o nofoaga o suavai;
  3. Mea totino o paipa vai.

Ia, i le taimi nei mo manatu. Ua uma ona matou iloa o le inu ava e afaina ai le soifua maloloina. A o le vaitafe, atonu o le a le oʻo mai i se mafaufau o se tasi. O le mea moni, e tusa lava pe mafaufau i tausaga talu ai nei, ona o le faʻalavelave faʻaletonu o le lalolagi, ua faʻalauteleina ai le tulaga o le faʻaleleia o le vaituloto, e le afaina ai le lelei o le vai inu.

Auā o le tulaga mama o le faʻaogaina o le suavai e faʻafeiloai pea i pulega agavaa. O le isi mea o le tekinolosi lava ia, lea e manatu le toʻatele ua leva ma ua le toe umi. Ae ui i lea, toetoe lava i ona itu uma, tapuni le vai e fetaui lelei ma tulafono mama. Na o mea o loʻo iai i le chlorine o nisi taimi e sili atu i le masani.

E le lava se tagata e fiafia i le vai ma se manogi manaia ma le tofo. Ae i le silasila i faamaoniga o le afaina lea e aumaia e le chlorination, e masani ona galo ona aoga. Ona o le faʻaaogaina o le chlorine mo le faʻaaogaina o vai vai, talu mai le 1904, ua faʻaitiitia le faʻamaʻi pipisi o le iniseti, o maʻi cholera ma typhus ua avea ma se mea ua tuanai. Ma e ui lava i suʻesuʻega na amata i le 70-80 tausaga. O le seneturi mulimuli, lea na faamaonia ai le auai o le chlorine i le fausiaina o ni mea e le lelei ai le gasegase o le carcinogenic (chloroform), tapuni le vai e faaauau pea ona faapaleni.

O le mea moni, o le faʻaoʻoina o mea e gasegase i totonu o le vai e le oʻo i se tulaga taua ma e tutusa ma mea tatou te manavaina po oa mea tatou te 'ai. O le mea lea, o le tiapolo e le sili ona matautia ao ia valiina. I le faʻaopoopoga, o le chlorine ma le chloroform faʻafeiloaʻi mai le vai i le kuka (4). Ae o loʻo i ai se taimi e le fiafia, lea e faʻamalosia ai tagata o nuu e sasaa atu le lauti i "fale o le taulaga" i totonu o le faletaele pe a uma le sipuni muamua.

Le faʻaleleia atili o meatotino faʻaleagaga o le vai ua faʻaaogaina i tausaga talu ai nei, o ituaiga uma o faila e faʻaogaina pea ma sili atu. O le tele o ia mea e aofia ai le carbon-activated activated o le elemene autu autu. Ae ui i lea, e tusa ai ma suʻesuʻega a le US Environmental Protection Commission, chlorine, lea e fai ai le chloroform ma le natura masani o le vai, faatasi ai ma vaega o le manava malosi mai le gaʻo susu e maua ai se mea sili ona leaga - dioxin. Ina ia iloiloina lona afaina, ua lava le na o le tilotilo i foliga o Peresitene Viktor Yushchenko muamua o Ukrainian.

O le isi itu o le fagu vai. Ma le isi, faafetai i le chlorine, tapuni vai e puipuia ai lona saogalemu, e ui i le mea moni o loo tafe mai i paipa. Ae o le vai i totonu o fagu-lita-fesuiaiga ma le "eggplant", faapea foi ma sasaa mai le taalili o taavale - leai.

O le a le ituaiga vai tatou te faʻatau atu?

E tusa ai ma nisi faʻamatalaga, i totonu o le pusa palasitika, i le taimi muamua o vai vailaʻau mamā, ma le le lelei ma le faʻaogaina o tane, amata ... ia "fuga". O le mea mautinoa, e toʻatele ua matauina le tele o le taimi, o lanu mumu eleelea o loʻo i totonu o le fagu. O nei lanu lanumeamata lanumoana poʻo cyanobacteria e faʻamautu ai le BMAA toxin, ma o le a mafua ai ona maua ai faʻamaʻi pipisi (Alzheimer's, Parkinson's and amyotrophic lateral sclerosis).

Faaiuga:

  1. E sili ona lelei le inu mai se tautotogo i se nofoaga mama, aemaise lava pe afai o lona punavai e le o le eleele, o lona uiga o le timuga, ma le faʻaaogaina o tusitusiga anamua;
  2. Tapuni le vai e saogalemu, ae o le inu o se mea leaga. O le faʻamamaina i faʻamaʻi faʻamalama nai lo le lelei e mafai ona afaina ai. Afai o le vai ua faamamaina e faʻafefiloi le chlorine o loʻo totoe faatasi ma le kalama e maua ai le malosi malosi o dioxin;
  3. Faʻatau vai mai taavale poʻo le teuina mo le tele o tausaga i le fualaʻau lava e tasi, ona o le matautia o le 'inuina o fua o le ola o algae lanumeamata lanumeamata.

Tusitusiga:

  1. I luga o le maualuga o le vai (timuga timuga). "Canon of science science", Abu Ali ibn Sina (Avicenna)
  2. Sua timu. Journal of Health, 1989, Nu. 6
  3. OV Mosin. Aafiaga o vai faʻafefe i le tino.
  4. Chlorine i le vai e lelei pe leaga? Journal of Science and Life, No. 1, 1999.