O le toto o le totoga autu autu

O le tino o le tagata e aofia ai le tele o totoga, o le tele o ia mea e iai se foliga ma se tele. Ae o le tasi - o le autu autu. E leai ni tuaoi manino, e fesuisuiaʻi taimi uma, ae o le galuega a isi faʻalavelave uma o le tino e faalagolago i lona tulaga. O lo tatou toto lenei - o le kulupu autu. Ona o lona "sosaiete faʻapitoa" (o le toto e faʻasalalau pe faʻasao faʻaagaga i le tino atoa), e fesoʻotaʻi ma isi totoga uma e le gata i vavalalata vavalalata, ae faʻapea foi faʻamaʻi masani.

Erythrocytes

Erythrocytes o toto mūmū mūmū, lea, faʻafetai i le aofia ai, i totonu ia i latou se polotini faapitoa - hemoglobin, faʻatino i totonu o le tino tolu galuega faavae: felauaiga, tulafono faatonutonu ma puipui.

E i ai tulaga masani o le numera o erythrocytes i le toto mo alii (4,0-5,01012 / l) ma mo tamaitai (3,9-4,7 / l). O lenei tulaga maualuga e fuafuaina e ala i le suʻeina o le toto. E mafai ona faia ni laasaga i itu uma e lua.


E faapefea ona faatulaga le toto

O le toto o se mea e maua ai le suavai lea e faʻatinoina ai le gaosiga o feʻau ma felauaiga ile tino.

E tele tino e auai i nei faiga:

mūmū mumu;

fomaʻi;

loumus gland (thymus);

totoga, ate ma fatuga. O le vavega autu o le hematopoiesis (hemopoiesis) e tupu i le gaʻo mūmū mūmū: o loʻo i ai iina e iai vaimea faapitoa faapitoa e taʻua o le sela e tasi (polymorphic stem cell) (PUK). O "mea faigaluega uma" o lo tatou toto - o le kulupu autu o lona tino, o lona uiga, o ona elemene tutusa: ola toto mumu, leukocytes, platelets, e afua mai. O le faataamilosaga o le olaga o toto eseese o toto mai le 1C i le 120 aso. A maeʻa lenei vaitau, o siaki na faʻataunuʻuina a latou galuega e tatau ona faʻamamaina ma aveese mai le tino. E faʻatalatalanoaina lenei mea ma "faamama" faapitoa - o le vaʻa, ate ma fatuga. I le tulaga o "tagata tau" litaea vave ona ulufale atu i ni mea fou. Ma o loʻu olaga atoa.


Puipuiga

Auai i ni faʻamaoniga patino ma le manino.


Erythrocytosis

O le faateleina lea o le aofaʻi o lela mumu i le iunite toto o le toto, o le totoga o le autū autu. O le erythrocytosis e seāseā lava (masani lava o se faʻamaoniga o nisi faʻamaʻi). O filifiliga sili ona taatele o:

uluai erythrocytosis (moni polycythemia);

secondary erythrocytosis.

O tuutuuga e tupu ai: "e maualuga-eletise" erythrocytosis (faʻaleleia o le toto i le natura masani i le maualuga maualuga);

nisi ituaiga o inisua o le tino;

maʻi fatu faʻapitoa;

maʻi leaga (fatuga);

gasegase faʻamaʻi faʻamaʻi pipisi;

Maʻi maʻi, erythropenia ma le anemia.

O le faʻaitiitia lenei i le toto toto mumu. Erythropenia, e pei o se tulafono, o se faailoga o le faamai o le toto taatele - anemia (i se isi - anemia).

O lenei faʻaitiitia o le toto - o le kulupu autu o le aofaiga atoa o le hemoglobin (o le masani o le 130-160 g / l mo alii ma le 120-150 g / l mo tamaitai), lea i le tele o tulaga e faʻaititia ai le maualuga o lela toto mumu.


Mafuaaga o le anemia:

toesea o le toto (faʻatasi ma manua, maʻi tuga, maʻi pipisi, mamafa mamafa i le tino);

le mautonu o le faʻaogaina o le tino poʻo le gaioiga o gaʻo o le endocrine;

maʻitaga;

mamate o le anatomophysiological o totoga o le hematopoiesis (mo se faataitaiga, i tamaiti o le tausaga muamua o le olaga), ma isi.

I le fatu o le tele o faʻasalaga o le solia lea o le "gaosiga" o le hemoglobin. Ina ia mafai ona faʻapipiʻiina ma le faʻamalosi ma i le saʻo saʻo, e manaʻomia e le tino: iron, protein, vitamini B6, vitamini B12 ma vitamini B7 (gaʻo kulifa). Le lava a itiiti ifo o le tasi oi latou e taʻitaʻia ai i le faʻaitiitia i le maualuga o le hemoglobin. O le faʻailoga autu o le anemia o le pallor o le paʻu ma le faʻalavelave lautele. Afai e te le o alu i le fomaʻi i le taimi, atonu o loʻo i ai ni mea sili ona matuia:

fuga o le tino;

faaitiitia le fiaai;

manava manava po o le malosi;

paʻu vevela, fao fao, paʻu ma le gau o lauulu;

faoa faamalosi i tulimanu ole gutu poo stomatitis;

utiuti o le manava, tachycardia, muimui fou.

I le tulaga o le anemia, o le malulu atonu e masani ona tupu, e ono i ai se tofo ma ni mea e maua ai le suamalie (e te manao e teu ai se penisini po o se palasitilo, ai meaai e le masani ai - pateta, aano, paluga po o paluga, inu manogi manogi - paʻu, acetone, varnish).


Le mea e fai

O le masani masani o le anemia o le uamea vaivai. Afai e iloa, o le mea muamua lava e tatau ona faʻamautuina le lelei o meaʻai ma le pulega.

Filifiliga mai le anemia

3 pipi e leʻi faʻamaloloina, sasaa le 1 lita o le vai ua tunu, faʻapipiʻi 10 minute. i le vevela vevela, faʻasolosolo afa itula ma faaopoopo le meli. 1 ipu tioata 2-3 taimi i le aso

300 g geliki e pasi atu i se mea e teu ai meaʻai, sasaa le 1 lita o le ava, faʻaaoga le 2-3 vaiaso ma ave le 20 matūsusu i le susu 3 taimi i le aso. I le taeao ma le afiafi ia foloina atoa (ia aloese mai le manogi) i luga o se manava gaogao mo le 4-5 tamai cloves o le kāleti;

O le lisi o oloa e tatau ona aofia ai le tele o meaʻai. O le meaʻai lenei o le protein (veal), ma cereals (oatmeal-oatmeal, buckwheat, millet, oatmeal, legumes), ma fualaau faisua (pakasa paʻu, meaʻai, masini, kāloti, beets, tamato, pasili), ma fua (citrus, blackcurrant , peaches, apricot, plums, pears, apples), ma fualaau mamago (apricots mago, vine, aso). O le falaoa e aoga foi mai le falaoamata o le wholemeal, honey and almonds. Afai e maua e le tino se paʻu uʻamea mamafa, o le faamamafa e sili atu ona lelei i luga o mea e gaosi ai manu: latou te aofia ai le foliga o le hem (iron, tuufaatasia ma le protein). E tatau ona e mafaufau i le fetaui o oloa. O le mea lea, e iloa ai o nisi oi latou e aʻafia i le faʻasiliina o le uʻamea (lauti, bran, gaʻo, ma susu ma falaoamata paluga faʻatasi ai ma aano o manufasi), ae o isi, i le isi itu, fesoasoani (suamalie ma le vine vine, broccoli).


... Po o pepa mo le malologa?

E tasi le meaʻai lelei mo le anemia e taua tele. E manaʻomia le faia o se togafitiga ma sauniuniga uʻamea. O vailaau faafomai e tatau ona naʻo luga o le fomaʻi a se fomaʻi ma lalo o lana vaavaaiga pe a uma se suʻesuʻega muamua (o le mea pito i maualalo o le suʻesuʻega: o le suʻesuʻeina o le toto, serum iron, ferritin, transferrin).

Leukocytes

Vailaʻau paʻepaʻe o ni paʻu toto paepae e vaevaeina i ni ituaiga:

Granoisocytes (granular); neutrophils; eosinophils; basophils.

Agranooocytes (e le o fatuina); lymphocytes; monocytes.

O le autu autu o leulocytes uma o le auai lea i ituaiga eseese o puipuiga o le tino mai tagata leaga mai fafo (puipuiga puipuia, phagocytosis, pinocytosis, faatusatusagaina, ma isi). E faʻapea foi mo erythrocytes, mo le leukocytes o loʻo i ai tulaga masani o lo latou tele i le toto (4,0 - 9,0109 / l). Talu ai o loʻo aʻafia le leukocytes i le tino o le tino, o lo latou faʻavaivaia e faʻavaivaia ai le tauiviga masani ma faʻamaʻi o faʻamaʻi eseese. Ma o taunuuga e le mafaamatalaina.


Lukimia: aua le misia le taimi

O maʻi taatele e mafua ai se suiga i le numera o leucycytes o soo se ituaiga o leukemia (leukemia) - o se faʻalapotopotoga o faʻamaʻi tigaina o le hematopoiesis, lea e masani ona tuufaatasia e le igoa masani o le "kanesa o le toto". O le amataga o le faamai o le fesuiaiga ma le suiga o le toto o le toto o le ponaivi e nafa ma hemopoiesis (o lona uiga, o le gaosia o toto). O le lamatiaga o le lukimia o le amataga o le tulaga e toetoe lava a le faʻaalia - vaivai tele le vaivai (vaivai tagata uma)! Ou te fia momoe i le aso (e le lava le manava!), E faigata ona manava ma o lo o minoi loʻu ulu (o le auala e iloa ai e le siosiomaga!). O mafuaʻaga o le lukimia e leʻi malamalama atoatoa i ai. Faʻasalaga masani pe a faʻasalalauina le faʻamaʻi e le tofi, o le mea la pe afai ei ai tulaga o le kanesa o le toto i totonu o le aiga (e oʻo lava i itu o le itu), e tatau ona e taulai totoa i lou soifua maloloina: alu i le fomaʻi i taimi uma ma faia se suʻega toto mo tagata mamai o le leukemia. O loʻo i ai faiga faʻaopoopo mo le togafitiga o le kanesa o le toto, faʻatautaia i nofoaga faapitoa.


Platelets

Platelets o toto toto, o le galuega autu o le taofia lea o le toto (hemostasis).

I le faʻaopoopoga, o vaega taʻitasi e aofia ai le puipuia o le tino mai sui mai fafo: latou te maua galuega faʻapitoa, o se punavai o le lysozyme ma le p-lysines, e mafai ona faʻaleagaina le membranes o nisi siama, ma faʻasaʻoina foi i totonu o le toto vaega faʻapitoa e puipuia ai le tino mai le maua o maʻi.

E i ai tulaga masani mo le tausiga o platelet i le toto (180-360 109 / l). E mafai ona faia ni faʻasalaga i itu uma e lua, ae o le tulaga faʻaleagaina ua na o se faʻaitiitia o le numera o le thrombocytes, o lona uiga, thrombocytopenia. E pei o faʻamaʻi uma e fesoʻotaʻi ma platelets, o le thrombocytopenia e fesoʻotaʻi tonu ma le hemostasis - le faagasologa o le taofi o le toto. Faatasi ai ma le fesoasoani a tagata faʻasolosolo, ua faʻamaonia le mea na taʻua o le vascular-platelet hemostasis. E gau, ona i luga o le tino o le maʻi o loʻo i ai le gasegase tele ma le afaina, o le toto toto e faateleina (ma atonu, uterine, renal, gastric, ma isi).


Hemostasis: lua mea sili

E le o le toto foi e "taofi" lelei - ina ia maua ai le toto e le mafai ona totoina i totonu o toto (thrombosis, infalction moacardial, stroke) pe, i se isi itu, e faigata tele ona taofi (o le hemophilia o se maʻi e le masani ai e aafia ai na o tane). O nei faʻamaʻi e fesoʻotaʻi atu e le gata i le tino-plalet hemostasis. Faatasi ai ma le auai o na o platelets, o le gasegase ogaoga e aʻafia ai le faaleagaina o toto tetele (arteries, veins, arterioles) e le mafai ona taofia. O iinei, o le isi faiga o le hemostasis ua amata ona faia - o le plasma hemostasis (o le auai i mea o le coagulation plasma). O le mea e lelei ai, o maʻi sili ona o le sili ona taatele nai lo isi faʻamaʻi pipisi o le hematologic.


O le a le autohemotherapy

Metotia mo togafitiga o faʻamaʻi pipisi (mo se faʻataʻitaʻiga, furunculosis ma siama, lea e le mafai ona faasaʻoina). E aofia ai le tuiina o le maʻi o le tagata maʻi mai le vein (o nisi taimi e faʻatasi ai ma togafitiga o le ozone). O le mea lea, o galuega puipui o le tino e faʻaolaina ma faʻaleleia faiga faʻavae. E fautuaina mo tagata gasegase o loʻo faʻasaina i vailaʻau. O le tulaga autu - o le taualumaga e tatau ona faia e se fomaʻi agavaa.


O le a le ituaiga toto, o le a le maʻi

O loʻo i ai lipoti o tagata e eseese ituaiga o toto e mafai ona aafia i faʻamaʻi eseese:

Vaega I: ulutala gastric ma le maʻi ulutala;

Vaega II: maʻi o le maʻisuka, manava ma le gasegase faʻapitoa, faʻalauteleina le toto totoga, faasolosolo, oso fatu ma le sasa;

III vaega: cancer o le colon;

IV: faʻamaʻi pipisi ma faʻamaʻi lema, anemia.