Soifua Maloloina o maʻi o tama ma teineiti

Soifua maloloina o gaʻo gafa o se alii talavou.

E tatau i alii talavou ona mataʻituina ma le faaeteete le mamā o le tino atoa, aemaise lava o le tino i fafo. I luga o le pito i totonu o le ufiufi e ufiufi ai le ulu o le penis, o loʻo i ai ni vaʻaiga e faʻasaʻo se mealilo faalilolilo. Afai e le faʻaaloaloina le tumama, e mafai ona atiaʻe faʻamaʻi ma mafua ai le mumū o le ulu ma lauulu, o se taunuuga o le faaleagaina o le vaega o le epithelium e mafai ona mafua ai le faaleagaina.

Ina ia aloese mai lenei mea, e tatau ona fufuluina le ulu o le penisini i le taeao ma le afiafi i le vai mafanafana, faʻapipiʻi solo ma se solo poʻo le solo mo le faʻaaogaina e le tagata lava ia. E tatau ona fufuluina ma le faʻaeteete fafo o le genitalia faʻapea foi le paʻu pe a uma ona eleelea (faatasi ai ma le fasimoli poʻo se vai vaivai mafanafana o le potassium).

Soifua maloloina o gaʻo tino o le teine.

E tatau foi i tamaʻitaʻi ona mataituina ma le totoʻa le mama aʻiaʻi o latou tino i fafo. Mo lenei mea, i le taeao ma le afiafi, e tatau ona fufuluina oe lava i le vai mafanafana. Afai e mafai, ave se vai vevela, sui lou ofuvae i aso uma. Afai e le o tausisia tulaga masani o le tumama, o faamai pipisi e le gata o nei totoga, ae o tuaoi foi, tulai. E mafai ona afaina ai le urinary tract (urethritis), vevela (cystitis), o le pelivitis (pyelonephritis) ma isi.

O togafitiga mama i le taimi o le taofiofi e taua tele, aua o le vaitaimi lenei o le tetee o le totoga i mea le lelei o le siosiomaga, aemaise lava i le faʻamafanafanaina, faʻaitiitia faʻaititia. O siama-mafua ai siama e mafai ona faigofie ona ulu atu i totonu o le siosiomaga o totoga tino. O le mea lea, o nei aso e talafeagai ai ona laʻei aemaise lava le mafanafana, ia aloese mai le maalili o le puimanava, vae, toso maualalo, taele i le vai, nofo i luga o le eleele susū. Afai e te le puipuia oe mai lenei mea, atonu o loʻo iai faʻamaʻi o ovaries (faʻaopoopoga). E faʻamalosi malosi i latou, ma le maua ai ni taunuuga le lelei (togavao i le fallopian tubes, ovaries ma isi), lea e iu lava ina oʻo atu i le faalēmataʻu, maitaga ectopic. I le taimi o le agavaʻa, e tatau ona e aloese mai mea uma e ono mafua ai le toto o le uterine: sunbathing, malaga mamao, taaloga i fafo, siva, ma isi.

O le mea moni, e le o le taimi atoa i le moega, e mafai ona e faia le fale masani ma le aoga, ma aloese na o se malosi faaletino. E fautuaina e faamaumauina le aso o le amataga ma le faaiuga o le faʻaleagaina, ia tausia se kalena patino. O lenei mea o le a fesoasoani i le fuafuaina o lau mataupu i le taimi muamua mo le isi taimi faʻatonuina ma i le taimi e iloa ai ni faaletonu i le faasologa o taimi.

O togafitiga faʻamalosi i le taimi o le faʻasologa o tamaʻitaʻi e taua tele. O aso nei e tatau ona e fufuluina ia le itiiti ifo ma le 3-4 taimi i le aso, ma le vai mafanafana ma le fasimoli, poʻo se vaivaiga vaivai o le potassium. Fufulu le paʻu ma le mucous membranes sosoo ai ma le gaoia o gaioiga, ma aua nei ula, aua o le afaina e mafua ai le ita. Pe a afaina le membrane mucous o totoga totoga fafo, o le teuteu o le chamomile poʻo le lauti malosi e faʻaaoga e fufulu ai.

A masani ai, e masani ona faʻaaoga e tamaʻitaʻi le mea e faʻaaogaina ai le meaʻai (faʻaʻataʻitaʻiga, faʻataʻitaʻi), faʻavevela le manava e aunoa ma le iloa o le mafanafana e mafai ona faʻafefe ai le toto pe faʻafefe ai le toto. E le saogalemu le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina, o latou aʻafiaga e aʻafia ai le soifua maloloina. O le uluai amio masani e masani ona o faatasi ma lagona tiga, ae mulimuli ane ua pasi. A leai, e tatau ona e vaʻai i se fomaʻi.

Soifua maloloina o mammary mamanu.

Talu mai le talavou, e manaʻomia e tamaʻitaʻi ona fai se fusi (bra). E tatau ona lagolagosua ae le o le faapipiiina o paʻu o le mammary, aua o sina maualuga o le maualuga o ia mea e faaleleia ai le toto, ma le tuʻi, i se isi itu, e solia ai. O le mea lea, o se faʻamafanafana lelei e faʻateleina ai le atinaʻe masani o le mammary glands ma puipuia ai le faʻalavelaveina oa latou galuega i le taimi o le susu.

O aʻafiaga leaga o le nicotine, ava malosi ma fualaau oona i le tino o teineiti ma tama. O le ulaula, inu, o fualaau oona e faʻatuai ai le mafaufau ma le faʻaleleia faaletino o se talavou, faʻaumatia ai lona mafaufau le lelei. Mai nei mea, o le gaioiga o le popole ma fatu cardiovascular, okeni o le toe gaosia, ma isi mea ua faʻalavelaveina.

O le ulaula e matua afaina lava, aemaise lava mo teineiti, faʻaleagaina meaʻai o totoga ma fusi, e taʻitaʻi atu ai i le atinaʻeina o suiga tetele io latou tino. O le leo e oʻo mai le vevesi, le lelei, o le paʻu e le maua ai lona malosi ma le fou, ua aliali mai muamua maunu. O teine ​​e taumafai e ulaula i se taimi mulimuli ane nai lo tama, e masani lava pe a sui le 'au, mo se faʻataʻitaʻiga, lesitala i aoga faʻapitoa, kolisi, iunivesite, e aunoa ma le vaavaaia o matua i aso uma. O le toʻatele oi latou e talitonu o le sikaleti e sili atu ona matagofie.

E le talafeagai le ulaula i le taimi o le maitaga ma le susu. I lenei tulaga, o le fafine e le afaina ai ia lava, ae faapena foi i le tino o lana tama. Tamaiti e fananau mai ma fananau mai i ia ituaiga fafine e vaivai, e matua maaleale lava i le tele o faʻamaʻi pipisi.

O le ulaula i le vaitaimi o le fafagaina e afaina ai le tamaititi. O le Nicotine e alu i totonu o le susu o le tina, o lona uiga e faaitiitia, ma e ulu atu i totonu o le tino o le tamaititi. O se taunuuga, o le a matua le lelei le tuputupu ae o se tamaitiiti, e mafai ona tupu le anemia. O ia tamaiti e tele lava ina mafatia i le bronchitis, pneumonia ma isi faʻamaʻi pipisi. O le ava malosi ma fualaau faasaina e mafua ai le ogaoga o faaletonu i le tino o le talavou, faatuai o latou atinaʻe mafaufau ma faaletino.

O le inu malosi o le ava e faʻavaivaia ai le pule a le tama talavou i lana amio. E oo lava i nai togi laiti, o le ava malosi ma fualaau faasaina e taofia ai le maasiasi, o se lagona mamalu ma le saogalemu. E le o se faʻalavelave e tele solitulafono ua faia i le setete o le inupia ma le faʻaaoga sese o fualaau faasaina.