Vitamini ma minerale i taumafa a pepe

O le faavae o le paleni paleni taumafa mo le pepe o lona ituaiga. Ina ia maloloina lelei le pepe e na o le vitamini C pe, fai mai, uʻamea. O vailaʻau, gaʻo ma gaʻo, o vitamini eseese ma minerale i le taumafa a le pepe e taua tele. O le mea moni, o mea nei e na o piliki lea o loʻo puipuia ai le puipuiga o le eletise.

Ma afai ei ai se tasi oi latou o le a misia, o le tino o le tino e mafai ona le manuia ma o le a maʻi le pepe. O vitamini, minerale, proteins, gaʻo ma gaʻo paluga e talafeagai foi mo le tamaititi aua o loʻo i ai i se tulaga ogaoga o le atinaʻe faaletino ma le mafaufau. Ma e manaʻomia mo le masani masani o nei faiga. O le mea lea, aua le ofoina atu i le pepe i aso uma ia lava oloa (e oo lava i le aoga tele). Seiloga e eseese le taumafataga a le pepe, o le a maua e le tama uma meaʻai talafeagai. Faatasi ai ma i latou:

Omea

O le uʻamea o se vaega o le hemoglobin. Ma o le hemoglobin e "aveina" le okesene i totonu oo tatou tino. Afai e le lava, o le a le maua e a tatou siama ma gaʻo le okesene. E i ai le hypoxia ma le anemia. Afai e leai se tino o le tino o le tamaititi, o vaega talafeagai e le mafai ona ulufale i totonu o le tino. Ina ia mafai ona lava lenei microelement, ia avatu ia te ia ni aano o manufasi, e aofia ai meaʻai mumu, e sili ona tele ai le uʻamea, iʻa, fuamoa, pi, broccoli, alalaupapa, fualaau mamago, pasili, meaʻai ma le letus. O le uʻamea e sili ona lelei le tuʻuina atu i le vailaʻau C. O le mea lea, e taua tele le faʻapipiʻi lelei o oloa. Mo se faʻataʻitaʻiga, ia tufa atu ni meaʻai i aano o manufasi ma se salatisi o fualaau faisua fou, faʻasaina i le sua o le lama.

Zinc

O le tui e taua tele mo le lelei o le faʻatinoina o le tino puipuia. Faatasi ai ma ona fesoasoani fesoasoani faʻapitoa e faia i le tino. O le Zinc foi e auai i le atinaʻe o ponaivi, lauulu ma le paʻu ola maloloina. E le gata i lea, e manaʻomia le zinc mo le vave faʻamalolo o manua, tulafono faatonutonu o le toto maualuga ma le fatu o le fatu. I lona taimi poʻo lona le lava i le tamaititi e ono iai ni faʻafitauli i le fia ai, e masani lava ona maʻi. O le zinc e maua i le pauka, almonds, nati, meaʻai aano, iʻa, alalaupapa (aemaise lava i le vetewheat), susu, fualaʻau ma fuamoa moa.

Kalaku

O le matafaioi o le calcium mo le tuputupu ae o le tino o le tama e le mafai ona sili ona maualuga. O le manaʻomia mo lenei elemene i tamaiti i lalo o le lima tausaga o le 800 mg, i le aso. 99% o le calcium o loʻo faʻalauteleina i ponaivi ola o le pepe ma e na o le 1% i le toto ma masini mūmū. Ina ia faʻaleleia fale o le calcium i le tino o le pepe, ia ofoina atu ia te ia ni meaʻai susu, meaʻai, pasili, iʻa o le sami, iʻai ate, kapisi, seleri, currants. Taumafai e maua nei oloa i taimi uma e mafai ai i totonu o le pesini a le tamaʻi tama.

Magnesium

Faatasi ai ma le leai o lenei mea oona i totonu o le tino, ua i ai se faaitiitia o le puipuiga o le tino, o le le afaina o le tino i luga o le paʻu e aliali mai. E le gata i lea, o le magnesia e tatau mo le fausiaina o ponaivi, auai i le metabolism, e aafia ai galuega a le loto. O le masnesium e manaʻomia mo le masani ai o le faʻaogaina o le tino. O punavai o le magnesium o cereals (pata, saito, saga, karite, millet).

Potassium

E tele sona sao i le masima vai masima, ma e tumau pea ona i ai pea i totonu ole tino. Kaliʻo le tamaoaiga i lemu, pateta (aemaise lava le tao tao), kapisi, kāloti, greens, vine, paʻu, apricots mago.

Vaʻalele

O lenei vailaʻau e tatau mo le tamaititi mo le tuputupu ae masani ma le atinaʻeina o le ponaivi. Auai i le faagasologa o polotini ma gaʻo gaʻo. Faʻaaoga i fuamoa moa, aano o manufasi, iʻa, sisi, oatmeal ma le keke falala, leki.

Seleniuma

A aunoa ma lenei minerale, o le gaosia o auupega e le mafai. O le Selenium e maua i le tao mai le falaoamata atoa, falala, malati, leu. Ae mo le osofia o le seleni, e manaomia ai le vitamini E mafua mai i le nati, aluni, fuālaʻau fuālaʻau.

Vitamin A

O lenei vaitamini e taua tele mo le faʻaogaina o le tino, talu ai ona faʻaleleia ai malosiaga puipui o le tagata lava ia i le taua e faasagatau atu i sui eseese. E le gata i lea, o le vaitamini A e puipuia mai i le saolotoga o le tino o le maso o le masima o le masima - o le "laumua" o le polokalama puipuia. O le vitamin A e taua mo le faʻaaliga masani. O lenei vaitamini o loʻo i totonu o le ate (iʻa ma le lafumanu), fuamoa moa, pata, kāloti, paluka, pasisa, pepa mumu, piko o le kulimi, lemoni, fugalaau, peaches. Ae ia manatua o le vailaʻau A o loʻo faatatau i vitamama gaʻo gaʻo. O le mea lea, o meaʻai uma e iai le vitamini A e tatau, i le mea e mafai ai, ona faʻaumatia i le suauu manogi.

Vitamin C

Na te auai i le tele o faagasologa taua o le tino, faʻamalosia ai le tele o enzymes, hormones, faʻateleina le tetee atu i faʻamaʻi pipisi, faʻaititia le vaivai faaletino. O le vitamini C e mauʻoa i le vao vao ma le kekekeke keke, fusi, cherry, cherry, currant, aniani, radish, pasili, sauerkraut, lemoni.

Vitamini o le vaega B

Faʻafoe le galuega o le tino, faʻaleleia le tuʻuina atu o manaʻoga o le nasu ma le mafaufauga (e talafeagai mo tamaiti aʻoga ma tamaiti e faʻalautele le vaivai o le mafaufau). Vitamin B12 faʻaateleina le faʻaaogāina o le okesene e ala i siama i le gasegase ogaoga ma le tumau, faateleina le puipuiga. Afai e le maua e le tino lenei vailaʻau, pe afai e tulaʻi mai ni faʻafitauli ma lona digestibility, e mafai ona tupu mai se maʻi mama. O le iʻuga - o le mativa vaivai o meaʻai, o le malosi o le tino, le vaivai o le tino, le faʻavevesi, atuatuvale, le mautonu, tiga o le ulu ma isi faʻafitauli. Vitamin B12 e aofia ai: i totonu o le pusi o le ate, fatufiti fatuga, fatu, fulu, fuamoa, vela, sisi, susu.

Aukilani masani

Latou te taofia le atinaʻeina o siama faʻamaʻi ma faʻamalosia le puipuiga. O aʻafiaga faʻasao malolosi e maua ai le meli (aemaise le lime ma le feiloai). Ae ia manatua, o lenei mea suamalie suamalie o se mea e osofia ai le tino, lea e tatau ona faʻalauiloaina ma le faʻaeteete i le meaai a le pepe, e amata i ni togi laʻititi. E tatau foi ona ofoina le sipisi ma le kalama i se paʻu (ae itiiti i sina mea itiiti, aua o nei meaʻai e mafai ona mafua ai ni mea nutimomoia). Faaopopo aniani ma le kalaka i salakeke, o meaʻai fualaʻau. Ma faatasi ai ma ni faʻalogona matuia o se malulu o se tamaitiiti e ofoina atu ia te ia se sipuni o le meli ma aniani. Faafefiloi le suka o le riki ma le suamalie o le vai i se fua faatatau 1: 1. Tuʻu atu i le pepe lenei vailaʻau faʻamalolo 3-4 taimi i le aso mo le 1 teaspoon (mo se karapuza e sili atu nai lo le tausaga).

Acids o omega-3

Faʻamataʻu le gaosia o auupega ma faʻamalosia ai le mucous membranes (faai, isu, bronchi). O omega-3 o meaola o loʻo teuina i iʻa, olive suauu. 1-2 taimi i le vaiaso e ofoina atu ai ipu pepe mai le sami ma le vaitafe.

Fiber

E faʻamalosia ai le galuega o le inumaga, faʻamaonia lona microflora, aveese mai elemene elemene mai le tino, e iai sona aoga aoga i le gaioiga o le ate. Ina ia mautinoa ua lava le fiva a le pepe, ia mautinoa o meaʻai nei o loʻo i ai i totonu o le fua o meaʻai: fualaau faisua ma fualaau 'aina, ituaiga o meaʻai, falaoamata mai falaoa lelei, falaoa ma pala.

Talatini

O siama aoga nei e alu i totonu o le taua e faasagatau atu i mea faʻaleagaina: latou te taofia ai le faʻaopoopoga o microbes leaga, faʻamalosia le puipuiga, auai i le gaosia o vitamini (B12, gaʻo pepa) ma faagasologa o digestion. E tatau ona faia faʻamalosi i le taimi o togafitiga faʻamaʻi, pe a vaivai le tino o le tamaititi. O loʻo iai i yogurt, yoghurt, narina, susu susu

Muamua

O se fanua e faʻaleleia ai mo siama aoga. O se mea iloga o le muaʻi faʻamalositino o lo latou gafatia e ulu atu i le ogaoga tele ma faʻaosofia ai le tuputupu aʻe o le intestinal microflora iina. O loʻo iai i faʻi, asparagus, aniani, i le tele o fualaauʻai ma le susu o susu (i le 100 lita - 2 kalama o le faʻamuamua).