Faʻaleagaina ma le aoga o suka

O le tele o tagata e 'ai meaʻai e molia le suka o le tele o agasala, nai lo le na o le faʻafefe o lagona. Latou te talitonu i ai o le sugar e nofosala i le tulaʻi mai ma le atinaʻeina o se faʻamaʻi pipisi: faʻamaʻi pepe ma maʻi matutua. O le taimi lava lea e tulai mai ai le fesili e uiga i le tauamiotonuina o ia moliaga. O le mea moni, o le tele o solitulafono o le suka o tala sese ma taumatematega. O le taimi nei, ua faamaonia e fomaʻi o tamaiti e 'ai fualaau suamalie e le o se mea e ono aʻafia i le vaʻaia, e pei ona manatu muamua. E sili atu auiliiliga e uiga i lenei mea suamalie o le a matou taʻuina i lenei tusiga "Faʻaleagaina ma le aoga o le suka".

Pau lava le manatu o fomaʻi uma, o le suka e saofaga i se seti o le mamafa o le mamafa. Sugar o se oloa maualuga-kalori, e toetoe lava leai ni vitamini, minerale ma filo masani. O se tagata na te kukaina le suka ma maua le tele o kaloni e tatau ona 'ai se isi mea e aumai ai le tele o kalori. O le iʻuga - o le gaʻo tele ma le gaʻo.

O popolega uma o loʻo taʻua i luga o le "mama" paʻepaʻe paepae. O se suka lanu enaena, sina suauu faamamaina, e aoga tele. E aofia ai minerale, vitamini, ma fiber. Latou te fesoasoani e faʻafaigofie tele le gaioiga o le tino. I le auala, o gaʻo vailaʻau e le o mea sili ona lelei ia o mea taumafa. Oona e sili atu caloric. O lo latou malosi o le aoga e 2 taimi maualuga ma e 1 gram 9 calories. O le mafuaʻaga lea e tatau ai i tagata o loʻo manaʻo e aveesea le mamafa, i le manatu o tagata fai meaʻai, e tatau ona faʻatapulaaina le taumafaina o meaʻai gaʻo.

O mea taumafa o loʻo i ai le tele o meaʻai oona e aofia ai le tele o kalori. O le faʻatumuina o le manava, fesoasoani e faʻaititia le mamafa o le tino o se tagata. I le taimi lava e tasi, e leai se lagona fiaai. Na o le taimi nei e leʻo le mea e faʻafiafia ai, ae e uiga i fualaau faisua ma fualaʻau, e aofia ai pectin, sima ma suga masani. O nei 'oa uma e aofia ai pateta, kāloti, beets, apples and other vegetables and fruits.

Eseesega o suga.

E faʻaaogaina i le suka e avea o se mea gaʻo po o ni vavao, lea tatou te tuʻuina i le kofe poʻo le lauti. I le isi itu, o le mea moni lava. I le vaega o vailaau faʻamalosi faigofie, e pei o sugars, o le kulukose, ma le lactose o le suā susu, ma le maltose o le suka malt, ma o le siaki o le suka o legumes, ma o le suauu o le sugar and cubes masani ia mo i tatou. Ma o loʻo i ai le faʻamalosi, o lona uiga o le suka. O le tau o mea taumafa e aoga, o le fuafasi, fructose, glucose ma lactose, o lea e taua ai le talanoa tonu i ituaiga ituaiga suka suka tatou te feiloai i ai i aso faisoo.

O lea la, o le manuia. O le masani lea o le suka. O se le malie. O lona molemulamu e aofia ai molelaʻau tuʻufaʻatasi o le fructose ma le glucose. Sucrose o se mea tutusa masani o meaai, ae i le natura e seasea.

E uiga i le afaina o le suka o lenei ituaiga e masani lava ona fai mai fomaʻi, tagata fai meaʻai. Latou te talitonu o le suiga e faʻaosofia ai le foliga mai o isi pauna, e le saofaga i le tino o kalori e mafai ona aoga. Fomaʻi e talitonu o lenei ituaiga suka e lamatia mo le maʻisuka. Ae o mea moni ua fai mai o lona faasinomaga igoa (o le fua faatatau lea o lo o suamalie ai gaʻo) o le 89, mo se faataitaiga, mo le falaoa paʻepaʻe, ma le 58 mo le kulukose. Mo le 100% o le glycemic Index, ua ave le falaoa papaʻe ma le kulukose. O le maualuga o le faasinoupu, o le saoasaoa pe a uma ona ave suga, glucose i le toto o le tagata.

O le iʻuga, o le pancreas e faʻateʻa le inisalini o le hormone, lea e faʻapipiʻi glucose i gaʻo uma o le tino. Faatasi ai ma le faateleina o le taumafa o le suka, o se vaega o lea mea e alu i le tino o le tino, lea e liua i tupe mama. Ma faʻataunuʻuina atoa le tino o meaʻai gaʻo. E tatau ona ou fai atu o ia mea e gaosi ai le gaʻo, lea ei ai se faasinomaga maualuga, o loʻo vave faʻavaveina e le tino. Faatasi ai ma la latou fesoasoani, ua maua ai e le tino se malosi malosi faaopoopo.

Ae mo i latou o loʻo mafatia mai le maʻisuka, o le manuia, e moni lava, e matautia. O le maʻi suka e lua ituaiga. I se tasi tulaga, i le saʻo saʻo o thyroid, e le faʻamalosia le inisalini, i isi - o le atinaʻeina o le maʻi e mafua mo isi mafuaaga. O le mafuaaga o le maʻisuka o le ituaiga muamua e mafai ona avea ma se tele o meaʻai gaʻo. O le mafuaaga lea o le sucrose o se paʻepaʻe papaʻe mo i latou e maua i le maʻisuka.

Afai e tele le taimi ua pasia i le va o taumafataga, e mafai ona e 'aina se sipuni o suka aʻo leʻi faia le taumafataga. Carbohydrates o meaai lelei ia mo potu faiʻai. O le a fesoasoani ia i latou e faʻafilemuina le fiaʻai, faʻavave vave le NA fiaʻai ma aloese mai le mauaina o le tele o meaai. Ae e le mafai ona e faʻagaloina le fuataga!

E talitonuina o lenei ituaiga suka e mafua ai le afaina ma i nifo. O le mea moni, o le sologa manuia o le tuuaiga lea mo lenei mea, ae na o le taumafaina e le sili atu.

I le tulaga aoao, o le togafitiga e fautuaina mo le faʻaaogaina i le gasegase o le nephritis, gasegase poʻo le faʻamaʻi o le tino, ma le hepatitis ma faʻasalaga o faʻamaʻi ua lisiina.

I le avea ai ma vailaau, o le togafitiga e tatau ona faalimaina i le aso i le ituaiga o lauti ma le tolu tone o suka. O se vaega itiiti o le sologa manuia mo se tagata soifua maloloina e aoga lava. O le aoga o le suka o loʻo taʻoto i le mea moni e mafai ona faʻaolaina pe afai o le ulu e faʻavevela pe mimiti, ma o le manava e avanoa i le taimi e tasi. O le mafuaʻaga e ono le lava le kulūkose.

O le mea sili ona taatele i totonu o fualaau o le kulukose. O le kulukose mole mole e na o le 1 le mama, o lea o lenei suka e "faigofie". Afai e te faʻatusatusa le kulukose ma le suauu, ona maualuga lea o le faasinomaga o le igoa, ma o le 138 e faatatau i falaoa (paʻepaʻe). E mafai ona mafua ai le osooso malosi i le suka o le toto, ma o le lamatiaga o le a vave ona avea ma gaʻo, sili atu le maualuga. Ae, i le isi itu, e aoga, aua o se punavai i le "malosi vave".

Ae i tua atu o le malosi o le malosi o le a ono oʻo mai ai se paʻu mataʻutia, lea e mafai ona mafua ai le tino o le hypoglycemic, e mafua mai i le le lava o le iloa ona o le maualalo o le suka i le faiʻai. O le maʻisuka e mafai foi ona atiina ae.

Fructose e maua i fualaau aina ma le meli. O lona faasinomaga o le faasinomaga e faatatau i le falaoa e maualalo, e na o le 31. E suamalie, o le mea lea e manatu ai o se isi mea e sui ai le manuia. Faatasi ai ma lona osofaʻi, o le inisalini o le auai e le manaʻomia, o lea e mafai ai ona faʻaaogaina e le maʻisuka. Ae o se "malosi vave" e le aoga.

Suauu susu po o le laukose o loʻo i ai meaʻai susu ma susu. Ole fuainumera o le lactose o le 69. E sili atu le maualuga nai lo le fua o le fructose ma lalo ifo nai lo le sosolo.