Faʻaleagaina ma le manuia o le suamalie gaʻo

O le faaupuga "vai oona" i totonu o tagata, i le avea ai o se tulafono, e masani ona fesootai ma le upu "aoga". E masani lava ona faatau e tagata le leai o ni vai, taulai atu i se manaia lelei, le mamanu o le fagu, le tikeri o le carbonation po o le igoa e le taofiofi. Ma e na o le taimi lava latou te lagona ai le gaoioi, o se osofaʻiga o le gastritis poʻo foliga o meaʻai oona, latou te amata faitau le igoa. O le mea lea, o le afaina ma le manuia o le suasami o le minerale na amata ona talanoaina lelei ma talanoaina i lenei autu e oo lava i le lalolagi faasaienisi.

I le avea ai o se tulafono, e faatauina atu le suamalie. O le faʻavae o moli i totonu o le vai o le carbon dioxide, lea e le afaina ai. Ae o mea laiti e afaina ai le manava o le manava, lea e mafua ai le faateleina o le siosiomaga oona i totonu o le manava ma, o se taunuuga, e faaosofia ai le malosi o le fatu. Afai o se tagata e maua i le gastrointestinal diseases, mo se faʻataʻitaʻiga, o se ulupo poʻo le gastritis ma le maualuga maualuga, peitaʻi e le fautuaina e inu vai i le kesi. Ina ia faʻaumatia faʻamalo o le gas, ia na o le luluina o le fagu i le vai o le mineral, ona tuʻu ai lea ma le tapuni mo le lua itula.

O le vai masani e aoga ona o sea vai ua faatulagaina. O vai ua fausia e sui ai le vai ma se faʻalavelave faʻaleagaina i le tino o le tagata. Faatasi ai ma le faʻaauau pea ona faʻaaogaina le vai masani lelei, o le tino ua molia ma le malosi, o lona uiga e mafai ona feagai ma faʻamaʻi pipisi, siama ma isi faʻamaʻi.

Ae ui i lea, o vaifofo o vailaʻau e eseese. O fofo faʻapitoa e sili ona afaina i tagata. Faʻaeteete ma le faʻaeteete e tatau ona iai vai inu, lea e aofia ai le gas radon ma le hydrogen sulfide. O nei mea e mafai ona mafua ai le tele o aʻafiaga i le tino.

E tatau ona inu le vai o le minerale togafitiga i vasega, e le fautuaina e inu pea le vai i taimi uma. Aua nei inu vai e pei o se vaiinu masani, e tatau ona i ai se fua saʻo i lalo o le vaavaaiga a se fomaʻi.

O vai inu i fagu, e tusa lava pe masani, na sasaaina i masini faapitoa ma masini, ma e toetoe lava a leai se auai o se tagata. E leai se tasi na te iloa pe na faʻaaogaina aiaiga i le taimi o le faʻaaogaina, teuina, faʻamaonia tulaga mama, ma isi mea faapena.

Faatasi ai ma le umi o femalagaaiga, ua faʻaumatia tioata vai o le vai masani ma ua le toe faʻatulaga le vai, o lona uiga e le toe aoga.

Mai lava i le amataga, na maua e tagata le masima mai vai masani ma meaai. O lenei aofaiga o masima mo se tagata ua lava nei. Ae ua leva ona aʻoaʻoina e tagata i le vaitau ma le masima e faʻaleleia ai le tofo, ma le sili atu masima e le alu mo le manuia o le tino o le tagata. Fomaʻi, e masani lava ona fai mai le au fai meaʻai e tatau ona faʻaitiitia le aofaʻi o masima - e tatau mo le puipuia o faʻamaʻi eseese.

O le taimi nei, faatasi ai ma le anoanoaʻi o vai oona, e sili atu ona faigofie le fofo i se seti o masima. O tausaga taʻitasi, sili atu mataupu o urolithiasis, o le tuʻuina atu o salts i totonu o sooga, gout, ma isi,

O le afaina mai le suamalie o le minerale e faʻaleleia ai le tele o taimi, pe afai e inuina le ava malosi pe inu foi e tau ai le taʻavale. O vai inu, lea o loʻo tumu i masima ma carbon dioxide, o loʻo faʻafefiloi ma le ava malosi ma gaioiga e tupu i totonu o le tino lea e mafua ai le faʻalavelave i le faiga faʻasolosolo o se natura e le faʻafefeteina.

Carbon dioxide, faʻamaʻapeʻa i le vai, pe a uma ona oʻo i totonu o le tino ua toe malosi. E faʻafeiloaʻi ma vailaʻau faʻasolosolo, faʻafaigofie pe taofi le ala o gaioiga o meaola, ma e aʻafia ai le metabolism i lona atoaga.

O le suavai faʻatasi ma le carbon dioxide e avea ma carbonic acid, lea e faʻafefe ai puipui o le manava, o se taunuuga, o le manava e amata ona eli ona puipui.

I lalo o le aʻafiaga o le carbonic acid, pe a oʻo mai i totonu o le manava, o le gaosiga o le gastric juice e faateleina. E le gata i lea, o le carbon dioxide e faʻamalosi ai puipui o le manava ma mafua ai le fusi. I le gas, o le esophagus e maua mai ai le kulimi mai le manava, ma e mafai ona oʻo atu ai i le kanesa.

O le suavai vevela, lea ei ai le maualuga o le carbonic acid, pe a uma ona ulufale i totonu o se manava mafanafana i se siosiomaga oona, amataina se gaioiga o le gaosiga o le kesi, ma e mafai ona mafua ai le fausia o ni pupu i le manava po o le malepe o le esophagus.