O se numera tele o tagata matutua ma tamaiti e mafatia i faʻamaʻi pipisi i tausaga uma. Mo Rusia ma le tele o atunuu o le Itulagi i Matu, o le faʻamaʻi e masani ona tupu i le taimi malulu, pe a puipuia le tino o le tagata mai faʻamaʻi eseese. E tusa ai ma epidemiologists, o le fomaʻi o le 2016-2017 o le a sili atu lona faʻaali tino ia Novema-Tesema o lenei tausaga, e ui lava o faʻamaʻi o le faʻamaʻi i tagata e maualalo le puipuiga e mafai ona matauina seia oʻo i le tautotogo. I soo se tulaga, aua e te popole. O le puipuia vave ma togafitiga talafeagai o le a mafai ai ona pasi lenei faʻamaʻi ma le itiiti o aʻafiaga mo le matutua ma le tamaititi o lo tatou atunuu.
Faiga o le paʻu mo le 2016-2017 - o a ituaiga o siama e faamoemoeina
Ina ia sauniuni mo se faʻamaʻi faʻaleagaina o le faʻamaʻi i totonu o se vaega patino, o lenei faafitauli e tuʻuina atu muamua i luma. I le avea ai o se tulafono, o le fono a le komiti mama ma le faʻaaogaina o faʻamaʻi o loʻo faia i le faaiuga o le taumafanafana, pe a iai nisi faʻamatalaga e uiga i le siama ma le auala o togafitiga na maua e le au atamamai o le World Health Organization.- A / H1N1 (Kalefonia 04/2009) O le faʻalavelave taatele lea o le suka, e mafua ai le tele o faʻamaʻi. Ina ua mavae le 2009, ina ua afaina le toatele o tagata nofomau o Amerika i Matu, na mafua ai ona taʻua le siama o le "California 04/2009". I le faaopoopo atu i le fomaʻi, o H1N1 e taua foi o le "fomaʻi puaa" aua e aʻafia ai le gata o tagata, ae faʻapea foi le tele o manu, aemaise lava puaʻa i totonu. I le tele o tagata, H1N1 e tupu e aunoa ma nisi faʻafitauli, e tusa lava pe leai se vailaau matuia. Ae ui i lea, o le tuulafoaia lenei siama i soo se tulaga e le mafai. O le faʻafitauli ogaoga o le faʻamaʻi o loʻo faʻaalia i le vave ona oʻo mai o le niumonia, lea e mafai ona oʻo atu ai i le oti i le leai o togafitiga talafeagai i totonu o le 24 itula talu mai le amataga o faʻamaoniga.
- H3N2 (A / Hong Kong) O lenei faʻamaʻi pipisi na vavaeeseina i le 2014 i le taimi o le faʻamaʻi tele i Hong Kong i totonu o tagata matutua ma tamaiti. O le mea sili ona lamatia o loʻo i totonu o le "le masani ai" o le tino o tagata soifua ma lenei faʻamaʻi. E tusa ai ma suʻesuʻega faafomaʻi, o H3N2 na aliali mai ona o suiga o siama eseese o le siama, faʻamaʻi manuʻa manu. Talu ai o le faʻamaʻiina i lenei faʻamaʻi i le faitau aofaʻi e toetoe lava a leai, e taua tele le tui i se taimi talafeagai. E faʻapitoa lava lenei i le vaega ua taʻua o le lamatiaga - tamaiti ma tagata o le litaea. Faatasi ai ma faʻafitauli e mafua mai i le pipisi H3N2, o faʻamaʻi e pei o le bronchitis ma le niumonia, e manaʻomia ai togafitiga vave. E le gata i lea, e mafai ona i ai se faʻalavelave sili atu o le maʻisuka lavelave ma faʻamaʻi pipisi.
- B / Brisbane O lenei siama o se subtype o le influenza B. Na muai mauaina i le 2008 i le aai a Ausetalia o Brisbane ma o loo i ai pea i ituaiga e le lelei le suesueina. O le suʻesuʻega o lenei faʻamaʻi e faigata ona o aʻafiaga e le mautonu. Ae peitaʻi, e le afaina lenei mea, talu ai o le influenza B e sili atu le lamatia nai lo aʻafiaga o le vaega A. E masani lava, o lenei ituaiga o faʻamaʻi e faigofie ona talia e tagata matutua ma tamaiti, e le manaʻomia se togafitiga ogaoga, ma, sili atu ona taua, e le e faʻaalia i ni faʻafitauli matuia.
Fuga 2017: o faailoga taua i tagata matutua
O le fuafua lelei o le ituaiga o siama e ala i faailo e toetoe lava a le mafai, ona o eseesega, e pei o se tulafono, ei ai foi foliga tutusa. I le faaopoopo atu i ai, o le mamafa o nei faailoga po o isi faailoga e le gata ina faalagolago i le siama, ae faapena foi ile tulaga lautele o se tagata. O nisi o faʻamaʻi pipisi e toetoe lava a tutusa ma maʻi masani o le manava e masani ona maua e tagata matutua. Peitai, e mafai ona iloagofie lenei faʻamaʻi mai ARVI ma ARI. O faʻapogai autu o le faʻamaʻi i tagata matutua o:- maualuga fiva (39-40 tikeri) ma fiva;
- tiga tiga i musele ma sooga;
- ogaoga ogaoga;
- vaivaiga lautele, le mafai ona taulai atu i mafaufauga ma amioga patino;
- afaina o le mucosa mata;
- mago mago e mafua mai le le toʻa i totonu o le pusa;
- coryza poʻo le pharyngitis.
O le ulu ma le maualuga o le fiva o ni faailoga manino ia o le faʻi i tagata matutua
O le ulu atu i le tino, i le taimi muamua e le o iai le siama. O le taimi e faʻaolaina ai e masani lava o le 3-5 aso, i le taimi lea e leai ni faʻaʻailoga. O le faamai e tusa ma le vaiaso, ae tusa lava pe a maeʻa le togafitiga e lagona e se tagata le lelava ma vaivai, ma i lenei taimi e faigofie i isi faamaʻi. Mo tagata matutua o lenei mea e sili ona taua, talu ai ona o le matua o le sili atu ona ogaoga o faʻamaʻi pipisi e masani ona tupu, o nisi taimi eo mai faatasi ma le taoto ma le vomia.Faailoga o le influenza ma le ARVI i tamaiti
Mai le manatu o le mafaufau, soʻo se tagata matutua e sili atu lona faigofie ona iloa ona maʻi nai lo maʻi o lana fanau. Talu ai o le faagasologa o le tuputupu ae o le tino o tamaiti o le ai ai i soo se tulaga e ono aʻafia i osofaiga o viral infections, e matua taua lava i lenei vaitau le nofo filemu ma faia togafitiga e tusa ai ma fautuaga a le fomaʻi. I lenei tulaga, e tatau i matua ona iloa pe faʻapefea ona iloa faʻaalia le uiga o le faʻailo ma le SARS faigofie i tamaiti. Faailoga pepe o le SARS:- vevela o le tino e oo atu i le 38 ° C (maualuga le maualuga e tulaʻi);
- inumia o le tino e vaivai;
- soifua lelei lautele e faamalieina;
- tale vaivai, faʻaalia vave ina ua maeʻa le faʻamaʻi;
- iloagofie le isu, e masani ona vele le isu;
- mumu o le faai (o se tasi o faailoga iloga).
- vevela o le tino i luga atu o le 39 ° C (e mafai ona tumau i le 3-4 aso, e ui i togafitiga);
- maualuga le soona inu o le tino, lea e faʻaalia i le ogatotonu, afu, vevela, vevela, maʻi i sooga;
- tale i luga o le 2nd-2 aso, faatasi ai ma le tiga i totonu o le pusa;
- o le gutu o le isu e le o vave ona manino ma e masani ona le taʻua i le ARVI;
- e mafai ona mumu le mata.
Togafitiga o le faʻamaʻi pipisi 2016-2017 i tagata matutua ma tamaiti
E pei ona iloa, o le puipuiga o le togafitiga aupito sili lea. Ina ia puipuia oe mai le maʻi, e tatau ona e mulimuli i fautuaga nei:- Taimi e fai ai le tui. Talu mai uluai faʻamaʻi e gaosia pe a maeʻa le 7-10 aso, e sili atu le inoculate e le itiiti ifo ma le masina ao lumanaʻi le faʻamoemoe o le faʻamaʻi.
- Aloese mai nofoaga o le toʻatele o tagata. Ae maise lava i lenei itu, nofoaga matautia i totonu ole fale - i tulaga faʻapea, o le siama e vave ona faʻafeiloaʻi mai se tagata maʻi i se soifua maloloina.
- Auai i tulafono lautele o le tumama: fufulu ou lima, faʻaaoga lau ipu, sipuni, ipu ma solo.
- Faʻasala le potu ma fai fufulu susu ile 2 taimi i le aso.
- Faʻaleleia le tulaga lautele o le tino e ala i le faʻaaogaina ma le aveina o le televitamins.
Faailoga ma metotia o togafitiga o le suka