Tala e uiga i oloa

O le mea e faanoanoa ai, e mamao ese mai le saienisi faasaienisi: e leai se auala e faʻaitiitia ai le mamafa, lea e fesoasoani i tagata uma - o le ai ai pea ni tuusaunoaga i tulafono. O le mea lea, i tulaga taʻitasi, e manaʻomia lou faia o fautuaga a le tagata lava ia e amanaʻia ai manaʻoga ma faanaunauga o se tagata faapitoa.


Tau le aoga o caloric

O se lisi o nei "togafiti" taufaasese e toetoe lava o taimi uma e tatalaina ai le seleni. O le isi e sosoo ai o le kāpisi, letusi, radish, zucini, paukini, lapisi, rutabaga, eggplanti, rhubarb, asparagus, lapisi, faʻaoʻo, lekeli, kela. Ae vaʻai i totonu o laulau o le kalori ma o le a e vaʻaia o nei oloa uma ei ai le aoga o le malosi. O le a le faavae o le faʻamatalaga latou te le fefe i se tagata?

Afai o le mea e le lelei ai le caloric o se talafatu, ona i ai moni lea o le calorie zero

E leai ni calories i vai, lanu uliuli ma lanu meamata, kofe (e aunoa ma le susu ma le suka). O le tele o calorie e mafai ona i totonu o le susu pe a lelei ona kuka. Ave le susu o le moa (toso), gaʻo le aano (palu mo le tao) pe fagota ma kuka le susu. Ona ave lea o aano po o iʻa, ma sasaa le susu i le malulu. A maeʻa ni nai itula, aveese le gaʻo ma le vevela. O le vkustakomu broth ua tuʻuina atu i mea na maua mai i le taimi o kuka, ma e toetoe lava leai ni punaoa o kalori mo protein gaʻo.

Ae aua le faanatinati e nofo i luga o le fala o le suka: o le aano o le broth e faʻaolaina ai le faʻaogaina o meaʻai, faʻalauteleina le fiaʻai. O aʻa malolosi e faʻafefe ai le faʻalavelave o le tino, lea e mafai ona oʻo atu ai i le le mautonu. E faʻasaina i latou i faʻamaʻi o fatugaʻo, ate, gall ves, pancreas, manava ma le duodenum.

O le mea moni, e le o meaola uma e mafai ona ola i se meaai "silasila," aua o nei meaʻai uma e tatau ona 'aina na o se mea masani. Ma e tatau ona avea ma faavae o le taumafataga: na o le faaopoopoina o meaʻai i meaai masani, vavega e maua. O se meaai o oloa ma se mea e le lelei ai le kalori e lelei tele mo na o meaʻai fualaau taumafa ma faatoa naʻo sina taimi puupuu - tasi i le lua vaiaso.

O le falaoa e afaina ai le ata

O le tele lava o le leiloa o le mamafa o mea uma e tuʻuina atu ai falaoa. E leai se mafuaaga, o le oloa e maualuga tele i kalori, ma i le falaoa uliuli o loʻo i ai pea le masima e tumau ai le vai i totonu o le tino. I le isi itu, o le falaoa e mauoa i vitamini o le vaega B, fuluʻiula, magnesium ma le uʻamea. O se tasi lenei o mea masani o meaai i aso faisoo, lea e lelei tele le gafatia ma le maualalo o le faapalepale. O le mea lea, i le aso le teenaina o falaoa - e oʻo lava i meaʻai mo le faʻaititia o le mamafa e tagata e le taliaina. Ae ui i lea, o lenei oloa ua fautuaina ina ia faatapulaaina le 100-150 g i le aso ma tuu atu le fiafia i ituaiga o gataifale ma ituaiga ma le lala.

Kukama ma tamato

Ae o lenei mea e le o se tala faʻasolopito! E iai ni fualaʻau - ma o kukama e manatu o le taʻitaʻi ia i latou, o loʻo i ai se enzyme faapitoa - ascorbinase, e faʻamafunaina ai le vailaʻau C. Afai e te faia se salati o kukama ma tamato, kalapu totoma, kukama ma pepa logo, cucumama ma greens, o le mea o iai le vitamini C i lenei ipu ua faʻaitiitia. Ae na aʻoaʻoina e le au fai meaʻai i lenei mea i le faaiuga o le senituri lona XX. Ma i se taimi umi atu i lena, i totonu o umukuka o le tele o atunuu i le lalolagi, salati ma isi meaai, e aofia ai kukama ma isi fualaau faisua, sa i ai. Ma e leai se mea, leai se faʻamaʻi tele o le scurvy (o se faʻamaʻi e aʻafia ai le leai o le tino). O lea ia e mafaufau i lenei faʻamatalaga, ae ia faia e aunoa ma se faʻasalaga.

E aoga fuatini

O le malosi, o lona uiga e faateleina le maualuga o le suka, o lea e le lelei ai! E faʻaaogaina lava i vine, faʻi, apricots mago ma araisa: "oona" ma maʻi mamaʻi e aoga, ma o tagata lautele e solia. O faʻamaʻi fatu cardiovascular faʻamaoni i le atoatoa, o oloa ua taua i luga o le a lafoaia.

O fualaau mamago e sili atu nai lo suamalie

I le tasi itu, i apricots matutu, paʻu, vine mamago (cherry, strawberries), e tele mea aoga e sili atu ona aoga: fiber, potassium, magnesium. O le fructose mai fualaau mamago e sili atu lemu nai lo le kulukose mai mea faʻafiafia. Ae afai e te faʻatusatusa mea o kalori i fualaau mamago ma kalati, e foliga mai i le tulaga muamua e le itiiti ifo.

Mai le makaloni e le o faʻamalosi

I Italia, o le pasene o tagata ei ai le mamafa e matua maualalo ifo nai lo isi atunuu Europa. Ae o lenei mea e le tatau ona sili atu i le lelei o le macaroni e uiga i le aganuu ma tu masani o meaʻai. Na maua e le au Italia o le Razionian le igoa o le Metitirani (o le toatele o loo leiloloa le mamafa ua lauiloa o le Mediterranean Mediterranean), ma o lea ua manatu nei o se tasi o le soifua maloloina. I lenei atunuu, latou te 'aina le mailoni mai ituaiga o saito ma le faʻaopoopoga o fipa. O i latou, e moni, e sili atu nai lo le mea masani, ae e le o se mea ofoofogia lea e fesoasoani e faatumauina le mamafa. O tagata e mamafa tele, mananao e faʻaopopo le pasene i le taumafataga, e tatau ona e filifilia - ia aua nei galo e oo lava i ituaiga siliva lelei o pasta ei ai le aoga o le malosi e tusa ma le 350 kcal, o lona uiga, e le o taʻua o le maualalo o kalori. O le mea lea, e aofia ai pasta i lau lisi autu e le sili atu nai lo le tasi 10-14 aso, ma e tatau ona kuka i le auala lava e tasi e masani ai i Italia: e le o faʻaititia, faaopoopo i fualaau faisua fou ma fualaau aina, ae le o ni aano o manufasi ma isi vaega o sisi.

O le suauu e le faʻamaonia e sili ona aoga

E masani ona talanoa tagata e masani ai mea taumafa e uiga i aoga o le suauu suauu e le faʻamaina, ma o le faʻatau atu e tele lava ina faʻamaina - aisea? I le teori, o le suauʻu e leʻi faʻamaonia e sili atu ona aoga, talu ai o loʻo faʻasaoina ai gaʻo gaʻo susu, lea e faʻaaogaina i le taimi o le gaosiga. Ae faʻafefea, o le la o le la e masani lava ona i ai i autafa o auala, ma faʻafeiloaʻi solo. O iinei e tatau ona e faʻamamaina le suauʻu, faʻaitiitia le leaga o mea leaga. I le auala, o suauu e maua mai i laau eseese - sunflower, olives, sana, flax, - ei ai le eseesega o meaola oona, o lea latou te le suitulaga ai, ae faʻalagolago le tasi i le isi. Pe a sauni ipu, e manaʻomia le faʻaaogāina o se fuālaʻau fuālaʻau eseese: faʻafeiloaʻi pe faʻafefiloi.

O le taumafataga o loʻo i ai se faʻamaumauga maualalo maualalo e aoga

Faatasi ai ma le suamalie o le faiga masani lea o meaai, lea e le o aofia ai oloa ma se faasinomaga maualuga (GI). I le taimi muamua, o le GI o oloa na fuafuaina i lalo o tulaga faataitai: o mataupu na faʻaaogaina se oloa maoti, ona latou fuaina lea o le maualuga o le suka ma le inisalini, ma, e faavae i luga o taunuuga, ua tuʻuina atu lenei poʻo le GI i le oloa. Ae ui i lea, na mulimuli mai na mafai ona eseese le faasino igoa o oloa: mo se faʻataʻitaʻiga, o se karotiti laititi e maualalo le GI, ae e tupu aʻe e taʻavale pe taʻe. O fualaau suamalie, inu i luma o le 'ai, faateleina le maualuga o le kulukose nai lo le' ava pe a uma ona 'ai, aemaise lava pe a uma ipu e iai fualaau faisua. I le mea mulimuli, GI e le o taimi uma e atagia mai ai le kalori o meaʻai: o aano o manu po o iʻa e maualalo le GI i le maualuga o caloric. O le lelei o le taumafa e mafua ona o le mafuaaga o le mafaufau: o tamaitai e amata ona vaʻavaʻai atu i meaʻai ('aina uma i le tolu i le fa itula i ni mea laiti), faʻamalo le suamalie ma mea e leʻi maeʻa ona faʻamalosia mea manogi - fualaʻau, cereals, legumes.