Meaʻai talafeagai mai le manatu o fomaʻi

O le soifua maloloina ma le ola o se tagata e sili atu ma le lua-vae tolu e faalagolago i mataupu autu, o lona uiga, muamua lava, ia te ia lava. O le matafaioi autu o iinei ia i meaʻai talafeagai.

Ioe, e le mafai ona ese. Meaʻai o le malosi lea mo le galue ma le ola ma le fausiaina o mea mo sela.

I le masani ai, togafitiga faʻaleaganuʻu, pe a talanoa i mataupu o le faʻasaoina ma le toe faʻafoisia o le soifua maloloina o tagata, e le mafai ona gauai atu i le faʻavaeina o meaʻai.

O le faʻatulagaina o meaʻai lelei, mai le manatu o fomai, e mafai ona vaevaeina i ni vaega autu se tolu.

1. Fafaga maloloina. O le mea moni, o se faalapotopotoga o mea taumafa e tatau i tagata uma e popole i lo latou ola maloloina ona tausisia. O meaai e tatau ona eseese, faapaleniina i le tuufaatasiga o protein, gaʻo ma gaʻo, ma mauoa i vitamini ma microelements. O le meaai e tatau ona le itiiti ifo i le tolu taumafataga i le aso. O mataupu faavae o le masani ai ma vaega ole taumafa o meaai e tatau ona matauina. O le taumafaina o calories e tatau ona fetaui ma lo latou taumafaina. Mo lenei vaega o meaai o loʻo faʻaalia i le leai o faʻatagaga i le taliaina o nisi o oloa. E manino lava e le o lona uiga e mafai ona e faia e aunoa ma le faʻaaogaina o meaʻai e aofia ai le tele o gaʻo, mea manogi, faʻatoʻaga. I mea uma lava e tatau ona i ai le faʻalelei. O nisi taimi e mafai ai ona e gafatia ma ulaula siusa, ma le pipi, ma le balyk, ae na o taimi sili atu ma i ni mea laiti. E leai ni fautuaga faapitoa ma faʻasaina iinei. E naʻo se mea masani lelei le taumafataga, lea e taʻalo ai i le puipuiga, e fesoasoani i le tausia o le soifua mālōlōina mo le tele o tausaga.

2. Mea taumafa. O le faʻapipiʻiina o nei vailaʻau faʻasoifua maloloina o loʻo tuʻufaʻatasia ai se vaega e ese le eseese I lenei tulaga, o tagata o loʻo i ai faʻamaʻi eseese ua filifilia ma fautuaina faapitoa mea taumafa - o ia mea taumafa, lea e faʻasaina ai le faʻaaogaina o nisi o oloa, ae o isi, i se isi itu, e tatau ona i ai i nisi o fuainumera ma le vaitaimi. O taumafa eseese ua faatonuina e aloese ai mai le faaleagaina o le soifua maloloina, faapea foi ma le faaleleia atili o le metabolism, o le galuega o le tino, o le amataina o galuega puipui a le tino. O lona uiga, o meaai paleni oona e taʻalo ai i se faʻamalologa. I le taimi lava lea e tasi, o meaai paleni e mafai ona avea o se faʻaopoopoga i togafitiga faafomaʻi ma togafitiga, e oʻo lava i nisi o taimi o le mea sili ona taua.

O loʻo i ai se ituaiga o fomai faapitoa-o se fomaʻi-fomaʻi. O nisi tagata ua le faʻaeteete le faʻaaogaina o meaʻai fou mo le faʻaitiitia o le mamafa poʻo le ausia o isi iuga. I lenei tulaga, o mataupu faavae o le faapaleniina o meaai poʻo mea o calorie e masani ona solia. Ona oʻo mai ai lea o le faʻaititia o totoga i totonu, fualaʻau o le suamalie (beriberi), faʻavaivaia o le puipuiga, puipuiga o le palatini. Atonu e le lava le malosi - e le masani ai le le atoatoa o le aofai o kalori e manaʻomia mo le ola, o lona uiga. o le taumafaina o calorie i aso uma e sili atu i le taumafa o kalori mai meaai. I lenei tulaga, e le mafai e se tasi ona faia e aunoa ma le fesoasoani a se meaʻai meaʻai ma le malamalama i mea faʻapena o mea taumafa i luga o le tino. Ina ia toe faʻafoʻisia le soifua maloloina, o le a manaʻomia se meaai faapitoa.

E tusa ai ma faʻamaʻi, toetoe lava leai se togafitiga e aunoa ma le tofiaina o se taumafataga faapitoa poʻo fautuaga mo meaʻai. Aemaise lava le togafitia o faʻamaʻi masani o gaʻo i totonu. Mo se faʻataʻitaʻiga, afai o le manava o le manava ua tuʻuina atu i ai se vaega o mea taumafa, pe a ma le ono taimi i le aso i ni vaega laiti. O le tele ma le gaʻo o meaʻai e matua vavaeeseina. I faʻamaʻi pipisi, o le taumafaina o le masima, lea e faʻateleina ai le maualuga o le toto, e faʻatapulaaina pe faʻaumatia atoa. Fua o meaola manu e suia i gaʻo fualaʻau. E faʻasaina le faʻaaogaina o le lauti malosi ma le kofe, ma le fiafia e galue i luga o le popole ma le cardiovascular systems. Ma, mo se faʻataʻitaʻiga, i faʻamaʻi o le respiratory system (bronchial asthma, pulmonary tuberculosis), o le aofaʻi o meaola o manu ma gaʻo i le meaʻai e le faʻatapulaaina, ma e oʻo lava i le isi itu, gaʻo ma proteins o meaola e sili atu ona sili atu nai lo manaʻoga o le tino. I le rūmate, o le faʻaaogaina o meaʻai gaʻo e matua faatapulaa lava i le faateleina o le taumafaina o gaʻo ma pulu. E pei ona mafai ona vaaia, o mea taumafa taumafa e matua ese lava mai le masani masani, e mafua mai i le aafiaga o nisi o meaʻai i luga ole faiga o meaola o loʻo tutupu i totonu o le tino, ma, e tusa ai ma lea, o se filifiliga lelei e faʻaitiitia ai nisi o gaioiga (faʻavavega o faʻamaʻi) ao faʻateleina ma faʻamalosia isi (metabolism , hematopoiesis, toe faʻafouina o mea).

3. Togafitiga ma le puipuia o meaai. O lenei ituaiga o meaai ua fuafuaina mo tagata o loʻo aʻafia i tulaga le lelei (mea oona ma le faʻavevelaina, mea e gaosia ai, gaosia o le kesi), mo se faataitaiga, galue i mea matautia: i mea tau vailaʻau, masini, vali ma varnish industries). O fua saʻo filifilia o togafitiga faʻasaina ma le puipuia o meaʻai e puipuia ai le vevesi i le tino, lea e mafai ona tupu i lalo o le aʻafiaga o mea leaga. O oloa e faʻaaogaina e mafai ona faatelevave le faʻamalositino o mea e afaina mai le tino, faʻamalosi mea leaga, faʻagesegese lo latou gauai i le gastrointestinal tract, ma faʻateleina ai le malosi o le malosi o le tino i mea leaga. O faʻaogaina o togafitiga ma le puipuia o mea taumafa e le o se meaʻai moni, ae o loʻo faʻaopopoina, e taʻalo ai le mataʻitusi o se mea e faʻaaogaina ai meaola o loʻo faʻaaogaina ai se matafaioi puipui. I lenei tulaga, talu ai o mea leaga e iloa muamua, o le togafitiga ma le puipuia o meaai paleni o loʻo taulai i le puipuia o le atinaʻeina o se faʻamaʻi faapitoa poʻo se vaega o faʻamaʻi. I matata eseʻese o loʻo tuʻuina atu i matata eseʻese le tele o mea e maua mai i suʻesuʻega faasaienitisi o togafitiga faʻasaina ma le puipuia o mea taumafa, lea e tatau ona amanaʻiaina tulaga patino o le aʻafiaga o mea taua o gaosiga.

O le mea lea, ao faʻamaonia le faʻauluuluga na faia e Hippocrates i le taimi ua leva, o meaʻai lelei, mai le vailaʻau faʻafomai, e avea o se vailaau mo se tagata.