National Spanish cuisine

O le faaSipaniolo meaai e talitutusa ma meaai a isi atunuu Metitirani. E masani lava o le latalata ane o le atunuu ma le seneturi o le talafaasolopito o le Metitirani, lea o le a vavalalataina ai taunuuga o le tele o tagata o loo nonofo i lenei itulagi, o le mafuaaga lea i le atunuu faaSipaniolo o loo i ai le tele o tu ma aga masani o isi atunuu, ma, muamua lava, o tuaoi lata ane - Italia ma Farani .

Ae o le mea lea o le atunuu faʻaPipaniolo mea taumafa - o le mea sili ona vevela, vevela ma le salve i Europa i Saute.

Mo le kukaina o le faaSipaniolo o ni mea taua lelei i le garlic, aniani ma le vineka. O le tele o ipu e kuka i malala ma i luga o se afi.

E le gata i lea, o itumalo Sipaniolo uma ei ai ana lava mea, e na o mea e masani ai, masani masani.

Auā o le Catalan e masani ona faʻaaogaina i totonu o ipu uma ituaiga o sauʻai, lea e masani lava o le vaega autu o le ipu. I Catalonia, e 4 ituaiga o sauʻai. O lenei - "sofrito" (sofrito) mai aniani, garlic, tamato, greens, pepa; "Samfa" (samatu) mai aubergini, pepa, tamato; "Picada" (picada) mai le kalaiki, almond, ua gaosia; "Ali-oli" (ali-oli) mai lelelele ma le faaopoopoina o le suauu olive.

O lauiloa lauiloa a Catalonia o le "casuela" (kuka), suquet de peix (taliga manogi manogi mai le sami), mongetes amb botifara (falai i totonu o le puaa susu o puaa falaoamata ma le teuteuina o pi pi), capi-i-pota ua saunia mai vae o puaa ma le ulu o le puaa).

I Catalonia, e fiafia le falaoa paʻepaʻe, lea e 'ai ma le suauu olive, faʻasalaina i le kalaiki ma tamato. Auauna atu e pei o se meaʻai, ma eseese.


O meaai a Valencia e masani lava o le Metitirani. O iinei, o se paella faatasi ai ma mea eseese (iʻa, aano o manufasi, iʻa, fualaau faisua), isi araisa, mo se faataitaiga, o le lauiloa Valencia o le iʻa ma le araisa, ua saunia i luga o malala i totonu o se ogaumu paʻu, ua saunia atoatoa.

I le Valencian cuisine e tele meaʻai fualaau aina mai fualaau faisua - kuka, uʻu, fou. O se meaʻai lauiloa i le tagata faiva (pisto huertano) o beets, pi ma pi.

O ipu suamalie o le talatuu lea o le "Moorish" vaitaimi o le talafaasolopito faaSipaniolo. Halva "turron", aisa kulimi, pusa - o nei faʻamatalaga uma o meaai a Arapi.

O Madrid o loʻo i ai se nofoaga faapitoa i le gagana Sipaniolo. O laʻau sili ona lauiloa - meaʻai falai i Madrid, "abomasum" (togi i totonu, tipi i ni fasi mea), cod, "kosido madrilenio" (supa o peas ma croutons). E sili ona lauiloa le Madrid "calos" - o se taula i le siusa o le toto, ma le sipuni pepa, faʻasalaina i mea manogi.

O meaʻai o le itumalo o Meseta e faʻaalia i le tele o fualaau 'aina, pi. O Meseta foi e tunu ipu mai puaa fafaga, e masani ona fafagaina e gaosi ma pusa, e pei o ipu taaalo.

I le Castile-La Mancha, kuka ai meaʻai faatasi ma fualaʻau, faapea foi salati o manu, fuamoa falai ma fuga falaoa e matua lauiloa lava.

O le Basque Country o se sui masani o tu ma aga masani a le gagana Spaniani i matu. O le mea lea e taua o le "aiga" kuka, e aofia ai ipu o le "laulau a le aiga": "changurro" (shellfish and crabs), "marmataka" (pateta ma eleera).

Basques e matua faʻaaloalo lava i le sami. O se lauiloa lauiloa o le "bacalao al pil-pil" (cod in Biscay), lea e kuka i le saulati sika. E matua fiafia lava i le tuna o iinei, "kokotxas" (o fala o le pike). O le taumafataga e aofia ai mollusks, mo se faʻataʻitaʻiga, "pulpo a feira" (boiled kopopus). I le auala, o le meaai mulimuli e sili atu ona masani ai mo le gaosiga o Galicia.

I isi itū i mātū, o anchovies, pi, ituaiga meaʻai susu, vaʻaiga lelei mai le povi, 'oti ma mamoe susu o loʻo lauiloa.

O le itu i mātū o Sepania e lauiloa mo ona oloa lelei. O pitonuʻu o La Rioja ma Navarre e lauiloa mo le tele ma le tele o meaai masani. O lenei laʻau, vine, kukama, pepa, pateta, letus, pears, peaches ma isi, isi, isi.

O lapisi masani iinei: "pimientos rellenos" (pepa suamalie suamalie), "navarro cochifrito" (stew lamb).

Desserts - fualaau kuka, fua o sukalati, buns. O ipu suamalie, e pei ona uma ona taʻua, o le talatuu o aganuu Arapi.

O meaai a Andalusian e aofia ai tu ma aga masani o tagata na nonofo i le itu i saute o Sepania.

O le maalili lanu malulu "gaspacho" e sau mai Andalusia. O iinei o se auala mo le faʻavelaina o meaʻai faʻalanualaina ua faia. O le suauʻu o le olive na gaosia i le itu i saute o Sepania o loʻo sili ona lelei.

E lauiloa i le itu i saute Sipaniolo mea taumafa o pescaitos fritos - iʻa laiti felafolafoaʻi e 'aina ma ulu ma ponaivi, pine oona (masini e kuka i luga o skewers), ma falaoa (o le hambu habgo fiafia e maua i le itu i saute) itumalo o Huelva).

Afai o oe i Sepania, ia e mautinoa e te taumafai e suʻe ni ipu lauiloa a le atunuu - o le omeleti faaSipaniolo "tortilla", ulaula suauu "choriso" ma mea manogi, sisi o mamoe "manchego", ham "serrano", meaʻai e ulaula ham "hamon", ma, ioe, gasegase. "