Soifua maloloina o le soifua maloloina

O le manava o le tino e faʻaaogaina ai o se faiga o faʻamalositino faapitoa. Faatasi ai ma le fesoasoani a lenei taʻaloga, ua tuʻuina atu le toleniga o le musika respiratory muscle. Faʻatasi ai ma le saʻo ma le faʻatinoga o faʻatinoga o faʻatinoga faʻapitoa, o le fesuiaiga o le kesi i le tino o le tagata e faʻapitoa. O lenei mea e mafai ai ona faʻalautele le malosi o le malosi o le tino ma faʻatele ai le faʻatinoina o le tino. O le mea lea, mo i latou o loʻo auai i taʻaloga ma aganuu, o le a matua aoga lava le faamasani i mea taua o le soifua maloloina-faʻaleleia togafitiga o le tino.

Faiga faʻavae faʻaleleia faʻalauiloa faʻapitoa na oʻo mai i luma o lo tatou vaitaimi i Saina anamua, Initia, Eleni. I le taimi nei, o togafitiga faʻalalōlōina ua avea o se tasi o mea sili ona malosi o le toe faaleleia o le tino. O le tele o auala eseese o lenei taʻaloga ua atinaʻe, lea e mafai ai e le tasi ona aoaoina nisi o vaega o le manava o le tino ma, o se taunuuga, ia faateleina le mafai gafatia o le manava. O le faʻaleleia atili o auala e mafai ai ona faʻamalosi ai maso respiratory o le fatafata ma le diaphragm, faʻaleleia le gaioiga o gaioiga o loʻo i totonu o le manava o le tino, faʻamaonia le faʻaoʻo ma le cardiovascular system. E le gata i lea, faatasi ai ma le fesoasoani a le manava faafiafiaga e mafai ona e aʻafia ai le faʻaogaina o le fatuga tutotonu. O se tasi o galuega pito sili ona taua o le faʻaleleia o falemaʻi faʻapitoa o le faʻalauteleina lea o le faʻaagaga o le tuʻuina atu o le tino i le okesene. O aʻoaʻoga faʻapitoa e fesoasoani i le mea moni e faʻapea, o masini e maua mai ai le okesene mai le toto, ae o le galuega o le faʻaleleia o le tino ma le totoga e sili atu le tamaoaiga.

O le faʻavaeina o le ea i le manava o le manava lea o le masini, lea e maua ai le faagasologa o musumusuga ma le maeʻa. O le tele o faigata i lenei mea e tupu i le faagasologa o le mataituina o gaioiga o le diaphragm. Faatasi ai ma le fesoasoani o le pulea lelei o maso respiratory i le taimi o le aʻoga faapitoa, e atiaʻe ai e le tagata le faʻataʻitaʻiga saʻo e tolu-vaega, e aofia ai vaega nei: 1) faʻamalolo; 2) taofi; 3) inuina. O le vaega muamua e faia i totonu o le gaogao o le tino ma le malologa atoa o le musika o le pusa ma le diaphragm. I lenei tulaga, e le tatau lava ona faʻamalosia le faʻamalologa i le tapulaʻa. O le vaega lona lua o se tasi lea o elemene sili ona taua o le soifua maloloina-faʻaleleia togafitiga faʻalalōlōina. O le malologa e tatau ona masani ma manaia. O le vaega lona tolu e faia e otometi i totonu o le isu, toetoe lava leai se leo. Mo i latou o loʻo moomoo e auai i taʻaloga a le tino, e taua tele le mafai ona taulai atu lou mafaufau. Faatasi ai ma le manava tatau, e le tatau ona le gafatia ona tauau, faatasi ai ma le musumusuga o le pito i lalo o le iʻuʻuʻese e vavae ese, ma faateleina le maualuga o le thorax.

O le faʻaaogaina o le fesuiaiga o le kesi o le tino, e sili atu i luga, o le faagasologa o le puleaina o suiga o le tino. E le gata i lea, mo ia ituaiga aʻoga e mafai ona faʻaogaina se auala e pei o le manava i totonu ole pipili o se tafaʻi maʻoti ma faʻatasi ai ma se taimi e mafai ona fetuutuunai, lea e mafai ai ona faia se avanoa faaopoopo "mate". A oʻo ina faʻaaogaina le faʻaleleia o le manava e ala atu i lea paipa, o le ea e ulufale atu ai i mama (faʻatasi ma le oxygen concentration o le 21%) e faʻaitiitia i le ea o loʻo totoe i totonu o mama ma le ea o se avanoa "mate" (faʻatasi ai ma le okesene o le tusa ma le 15%). O le mea lea, o le faʻamaʻi o le okesene i le alveoli o loʻo faʻaitiitia, ma o le 'eleʻele carbon dioxide e faʻateleina. O ia fesuiaiga ua i ai se aafiaga faaleaoaoga faalauiloa i luga o le manava o le tino. O le faia o ia aʻoaʻoga e tatau ai ona faʻatau mai ni tui se lua e faʻaofiina i le tasi ma le isi, o le umi o le umi e mafai ona suia i le loto (o le numera o le "mea mate" avanoa e sui ai). O faamalositino o taʻaloga a le tino ma le faʻaaogaina o nei masini e tatau ona faia ao nofo, ma o le uumi muamua o le pipili e tatau ona filifilia i se auala e le mafai ai e le mānava ona mafua ai le tele o faigata. Faʻavave i totonu o le mea e te manaʻomia faigofie ma e aunoa ma se faʻalavelave, e aunoa ma le faia o soʻo se taumafaiga malosi. I le taimi muamua, o le taimi mo toleniga i taʻaloga a le tino e le tatau ona sili atu i le lima minute, ma o le numera ole toe faia o se taualumaga i lea aso e le tatau ona sili atu ma le lua. O le aso e faʻatupulaʻia ai le taimi aʻoga mo le 1 - 2 minute ma faasolosolo malie le faʻatupulaʻia o le umi o le pipili (ie, faʻalautele le maualuga o le avanoa "mate"), pe a mavae le tolu masina, e tatau ona siitia le umi o faʻatinoga i le 30 minute. E tatau ona faʻaopopo atu o le aʻoaʻoga faʻalesoifua maloloina o le manava faʻalavelave ma se paipa o se auala faigofie, ae sili ona lelei ma saogalemu e faʻaleleia atili ai le tulaga lautele o le tino. O ia faatinoga e mafai ona faia i le fale. Peitai, e tatau foi ona mataʻituina le tulaga o le soifua maloloina. Afai ei ai ni faigata i le faia o gaioiga o le manava, e tatau ona faʻamalologa le aʻoga seia toe faʻaleleia le manava masani, ona faʻaitiitia ai lea o le umi ole pipili.

I le faaopoopo atu i le faʻamalologa, o faʻamalositino fesoasoani e fesoasoani ai i se tagata e fausia se tala lelei. O le manava e tolu-vaega na faia i le taimi o aʻoaʻoga ma le taulaʻi i le faʻaleleia o le faʻatagaina e manaʻomia ai se faʻaauau o le gauai i le laugatasia ma le umi o le faʻamalologa.

O le mea lea, faatasi ai ma le fesoasoani o aʻoaʻoga faʻapitoa i togafitiga o le soifua mālōlōina faʻalalōlōina, e mafai ai ona faʻalautele le mafai gafatia o le tino o le tagata ona faʻaaogaina le toto o le okesene. O lenei, i le isi itu, o le a maua ai le faateleina o le malosiaga o le tino ma o le a fesoasoani i le faateleina o le gafatia o galuega, fetuutuunaiga i uta faaletino, le fausia o le soifua manuia ma le fiafia i le aso atoa.