O se paleni paleni ma maloloina

I Siamani, i totonu o le fa tausaga, o le Siamani Union e alu i "meaʻai maloloina" ma faia ai se faaiuga i le sosaiete: ua e le lava! Mo le tele o tagata i luga o le lalolagi, o le le lava o meaai paleni e tau atu i le mea moni o lo latou mamafa e maualuga atu i le sili ona lelei. Ina ia fuafuaina le mamafa masani, e pei o se tulafono, mai le tuputupu ae i (cm) e tatau ona ave 100 iunite ma faaliliu le eseesega i le kg.

O se paleni paleni ma lelei mea taumafa e mafai ona taʻitaʻia ai se tagata i se mamafa masani. Mai le itu o le manatu i le physiology o meaai paleni, o le tagata ua i ai se eseesega e sili atu ma le 10% ua manatu o le gaʻo. I lenei tulaga, o mafuaaga uma mo "ponaivi lautele" poo isi tulaga e le amanaiaina. Afai o se tagata e maloloina, e gaʻo ona gaʻo ona o le tele o mea taumafa, o lona uiga, i le tuʻuina atu lea o lona tino ma le tele o "meaʻai" nai lo le mea e manaʻomia e tausia ai le ola.

O le malosi o mea taumafa e lagolagoina le taua o le tino e fuaina i kilokalo (kcal). po o kilojoules (kJ). E tasi le kilokalo e tusa ma le 4.2 kilokalo.

O le tele o le malosi e faʻaaogaina i aso taitasi e le tino e faalagolago e le gata i le tele o le tino, tausaga ma le vaʻai, ae faʻapea foi i le ituaiga tagata galue. O se tagata faigaluega e galue i galuega lima lima poʻo se faletua, e tatau lava, e tatau ona faʻaaogaina le tele o meaʻai nai lo tagata o loʻo galulue i le laulau. O taaloga taʻalo e manaʻomia ai le tele o kalori.

E i ai se fautuaga lautele i le auala e fuafua ai le aofaʻi o le kilokalo e tausia ai le mamafa masani: i le kilokalama o le tino pe tusa ma le 30 kcal. i se gaioiga-mamafa ma e tusa ma le 25 kkk mo le malamalama.

O le mea lea, o se tasi e manaʻo e leiloa le mamafa e tatau ona faʻaitiitia le afaina o le "meaʻai" malosi. Ae ui i lea, aua nei faʻaitiitia faʻaititia, o lona uiga, ia faia ni faiga tetele! O le tele o fomaʻi e le o fautuaina "pou togafitiga", ae le o le taʻua o le "zero" meaʻai, talu ai i nei tulaga o le tino e le gata ina alu atu ai calories, ae tele foi isi mea e manaomia e tausia ai ana galuega taua.

O le mea taua muamua o le taumafa paleni o meaola ia , o se vaega o meaʻai, tuufaatasia e saienitisi ua taʻua o proteins. O le igoa e sau mai le upu Eleni proton, o lona uiga, o le muamua, o le mea sili ona taua. O le taimi nei ua iloa e iai le fiaselau o aʻafiaga i le natura o fesuiaiga eseese, na o le toasefulu o latou e talafeagai mo o tatou tino. O le tau o poloka taʻitasi e faalagolago i le numera atoa o ona vaega, e taʻua o le amino acids, o latou ia o le vaega taua o faʻamalosi.

E tatau ona i ai le palatini mo le tagata e fatu ai mea fou o siama, aemaise maso ma le fatu. O le manaʻomia mo i latou e tusa ma le 0.9 g i le kilokalama o le mamafa o le tino, i. o palatini e tatau ona 13-15% (i le sili atu i le 20%) o le aofaiga atoa o meaai matutua.

O le le lava o le palatini i meaʻai e tau atu i le mea moni o le tetee o le tino i faʻamaʻi, faʻapitoa foi ma le malosi faaletino ma le mafaufau o se tagata, faʻaititia. I le isi itu, o le sili atu o meaʻai i le meaʻai e le lelei tele.

O le tino o le tagata e sili atu ona faʻafefiloi paletini o meaola manu, mo se faʻataʻitaʻiga, puipuiga o aano o manufasi, iʻa, fuamoa, susu ma meaʻai susu. O ia puipuiga i le lautele ma le atoatoa e sili atu ona taua i tagata nai lo puipuiga o fualaau, ona o le tino e faigofie atu ona maua mai ni puipuiga mai ia i latou. E talafeagai mo le fausiaina o lona lava fausaga. Ae ui i lea, ua fautuaina e saienitisi e aofia le manaoga o aso taitasi mo le protein i le 40-50% faatasi ai ma palatini o meaola, ma isi - o palatini o mea totino. O se tasi o mafuaʻaga mo le fautuaga o meaola o manu e masani ona ufiufi i le tele o gaʻo, o le isi mafuaaga o aʻafiaga o fualaau e mafua ai ona suia atoatoa palatini o manu ma faigofie ona gauai i le tino.

O susu e le o taʻua le leai o se mea e maua ai le numera numera tasi, e tasi le kalama o gaʻo e aofia ai calorie e 9. E sili atu le gaʻo o le tino e teuina i lalo o le paʻu i se "aso timuga", ma talu ai tulaga faʻale-tino o fafine, o le mafai ona atiaeina e malosi atu.

Ae, e masani lava, e le mafai e le tasi ona faia e aunoa ma gaʻo e leai se gaʻo, e le mafai e se tamaloa, ona gaʻo foi gaʻo mo le tausia o le tino. Mo se faʻataʻitaʻiga, o vitamin A., D, E ma K e mafai ona vaeluaina i le tino na o le tosoina o se aofaiga o gaʻo.

O gaʻo gaʻo uma e aofia ai glycerin ma gaʻo gaʻo. E fuafua i le aofaʻi o kulūkene, o meaʻai faʻamamaina ma le maualuga o numera o hydrogen, o mea gaʻo gaʻo faʻasūmū ma faʻaogaina faʻamalolo e le o faʻatuina. O meaʻai suamalie ma le faʻaogaina o le gaʻo o le gaʻo i lalo o nisi o tulaga e mafai ona faʻapipiʻi ai ia lava, tusa lava pe o le a le tele o gaʻo susu gaʻo, e taua foi e le mafai ona faʻaaogaina, pe taua, e tatau ona maua faatasi ma meaai. O le taua faapitoa mo le tausia o le ola maloloina o le linoleic acid, i le tele o aofaiga o loʻo iai i fuālaʻau fuālaʻau, mo se faataitaiga, i le sunflower, soya ma sana. I le taimi o le taumafataga poʻo le maeʻa foi ina ia tumau pea le mamafa, aua le fiu gaʻo, matou te salalau i falaoa, aemaise lava talu ai e iai ituaiga faapitoa o le margarine ma le pata, ae le sili atu le manaia i le tofo.

Mo le faʻavelaina e tatau ona faʻaaogā ai suauʻu fualaau masani poʻo gaʻo manu, ma ia faʻaitiitia meaʻai caloric e faʻaalu i le ave o le mea e manaʻomia mo le gaʻo.

O le tolu o mea e maua ai le malosi o le tino mo le tino, o gaʻo ia , o le carbon, hydrogen, ma le okesene, ae o loʻo i ai i totonu o le suavai ma le okesene i totonu o le vai. O mea gaʻo e foliga mai i a tatou mea taumafa e pei o suga, maso ma le fiber. O le faʻavae o mea -ona o meaʻai e pei o sugars faigofie - glucose ma fructose. Mai le tuufaatasiga o suga faigofie e lua o loʻo i ai se sugar fale masani. Afai e tele ni suga faigofie e faʻapipiʻiina, o vailaʻau faʻamalosi faʻapitoa e atiaʻe: o le malolo ma le fiber. O le fiber e aʻafia i le vaega o mea e faapaleni ai meaola ma e le vaevaeina i le tino, ae e faʻafoeina ai le gaogao ma maua ai se lagona o le maofa, o lenei lagona e masani ona faʻaalia pe a uma le kuka araisa, faatasi ai ma isi mea, e ui lava i le maualuga o calories oi ai, o le araisa o se meaʻai lelei.

O le malo, i se isi itu, i le faagasologa o le 'aina o meaʻai e vaevaeina i totonu o le tino i ni suga faigofie, i le ala, na o latou ave toto.

O gaʻo gaʻo e maua i falaoa, pateta, araisa ma pasta. O nei oloa e maua ai se lagona mausali o le maelega, aʻo latou ulu i totonu o le toto mo se taimi umi, i ni vaega laiti ona o lo latou fausaga faigata ma le tele o le taimi e manaʻomia mo lo latou gaʻoina e le tino. O se taunuuga, o le malosi lea e ulu atu i le tino e sili atu lona lelei nai lo le ave o suga ma meaʻai e maua ai le suka, lea e ui lava e maua ai e le tino le malosi. O le malosi e le faʻaaogaina, o le mea e leaga ai, e le sau i fafo o le tino faʻapitoa, ae liliu i luga o le maʻaʻau, masini o le manu, ma teuina faʻaagaga i maso ma le ate. Ae ui i lea, o nei atinaʻe e vave faʻafefe le avanoa mo i latou "fale. O le a le mea e totoe, o le faagasologa o le metabolism e avea ma gaʻo ma, e masani lava, ua tolopo i le ituaiga o oloa gaʻo. O le mea lea, suamalie, aemaise lava keke ma falaoa paʻepaʻe vave ona saofaga i le foliga mai o le mamafa o le mamafa, ma i latou e mananao e aveesea le mamafa pe tausia lo latou mamafa i le masani, e sili ona lelei le faʻaaogaina i ni mea laiti pe lafoai uma. O i latou o loʻo i luga o se taumafataga, e sili ona lelei le faʻaaogaina atoatoa o meaʻai. Pe a filifilia le ituaiga o falaoa saʻo, e sili ona lelei le tagofia o falaoa ma le maualuga o mea e gaosi ai meaola, mo se faʻataʻitaʻiga, maʻi suka poʻo le suamalie atoa ma le paranesi, ae, i le isi itu, e mafai foi ona e gaosia se fasi falaoa areto mai lea taimi i lea taimi.

O le suka e matua leai lava i lona tino mamā, e manaʻomia le teena mai le meli. Mo le suamalie, e na o saccharin pe tutusa meaʻai e fautuaina.

Vitamini o le punavai autu lea o meaai a tagata. Talu ai ona o le tino o le tagata lava ia e le tuufaatasia pe tuufaatasia le vitamini i se vaega itiiti, e taua tele le mauaina mai o meaai i le tele o le aofaiga. E faʻapea foʻi ma aʻafiaga. Vitamini, muamua lava, e tuʻuina atu i le tino ma meaʻai, auā e mafai e laau ona faʻapipiʻi vitamini ia latou lava.

I meaai, o vitamini o loo i ai i ni aofaiga itiiti, e ui lava e matua aʻafia ai le tino, faaosofia ma faʻatonutonuina ana metotia o meaola, ma o se taunuuga e saofaga i le faʻafefe o le gaioiga o lona taua.