Faʻamafanaina o mama i se tamaititi: faailoga

O le mumusu o le mama (o le niumonia) o se faʻamaʻi lea e tupu ai le mumū i totonu o masini o mama. E mafai ona tulaʻi mai o se faʻamaʻi tutoʻatasi, ma i le tulaga o faʻafitauli o se isi, mo se faʻataʻitaʻiga, o le misela, o le kanesa, o le tale, ma isi. O le faʻamaʻi e sili ona lamatia mo tamaiti, ona o uiga faʻale-tino o le tino o le tamaititi.

O le faamumuina o mama i totonu o se tamaititi, o ona uiga o loo faamatalaina i lalo, e atiina ae pe a fegalegaleai ituaiga o siama ma microbes. O se vaega tāua i le atinaʻeina o lenei maʻi e mafua i tulaga le lelei o le soifuaga, o le lē paleni o meaai, o le vailaau oona, o le diathesis tele, o rickets, hypovitaminosis ma le tele o isi faʻamaʻi.

O faailoga muamua o le niumonia i le pepe e faʻaalia i le 2-7 aso ina ua mavae le taimi o le faʻamaʻi. A o faagasolo lea vaitaimi, o le a faateleina le microbes i totonu o le manava. O faʻamatalaga muamua e tutusa ma se malulu: o sina siʻitia laʻititi i le vevela, faʻavavega o le gutu, gutu o le isu, se laititi leʻo, mumu o le faai ma mata. I totonu o le 2-4 aso, o nei faailo o loʻo i luga o le faʻaitiitia poʻo le pasi foi. E mafai foi e le tamaititi ona afaina ona amata e aunoa ma ni faʻamaoniga pito i luga.

I le fesoʻotaʻiga ma le faʻapitoa o le fausiaina o le tamaʻi vaʻaia a le fanau, o le niumonia i tamaiti laiti e mafai ona faia i se tulaga ogaoga. O le isu ma le nasopharynx i tamaiti e laiti, ma o vaitusi vavalalata ma pupu e vaapiapi, o le mea lea e le lelei le fufulu ma faʻamafanafanaina o le ea ua afaina. O laufanua ma larynx e vaʻaia le lumens. O le bronchi o tamaiti e leai ni laupepa vaivai, lea e fesoasoani i le televaveina o le atinaʻeina o le faʻaogaina o feʻau.

A o laʻititi lava, o le mumusu o le tino i se foliga malu e seasea lava ona maua, ma o ni faailoga e laʻititi. Afai o se tamaititi na i ai ni faailoga e pei o se vevela vevela, o sina mea itiiti lava o le manava i le gutu ma le isu, puupuu le manava, pallor o le paʻu, e tatau i matua ona liliu atu i le tamaititi. Tomai togafitiga faʻapitoa, ae a faʻapea o le tamaititi ua atiaʻe lelei ma malosi, o le a feagai ma le faʻamaʻi i le 10-12 aso.

Afai o le togafitiga o se lanu vaivai o le niumonia e le amataina i le taimi, o le a oʻo ina oʻo i se taimi mamafa-mamafa pe ogaoga o le niumonia. O faʻafitauli o se tino faʻaleagaina o le niumonia o se tulaga le mautonu o le tamaititi, pallor o le paʻu, o le manino o le paʻu o foliga, o le le lava o le mānava, vaivaiga, tale. E i ai foi se faʻalavelave i le pa'ō o le mānava, lea e faʻaalia ai i ona lava faaletonu, o le a avea ma mea mataga ma masani. O le vevela o le tino e oʻo atu i le 37.5-38.5 tikeri. O le faʻafitauli o le faʻamaʻi o lenei fomu (ma le lava togafitiga) e tumau 3-4 vaiaso.

O le le lelei ma le le lava o le togafitiga o le tamaititi e mafai ona mafua ai le atinaʻeina o ni ogaoga o le niumonia. E maua i le maualuga o le fiva, tale, le manava o le manava, faʻailoaina o le mafaufau, laugutu cyanotic, isu, taliga ma fao.

Ona o le le lava o le mānava, ua iloa ai e le tamaitiiti le matelaina o le okesene, lea e mafua ai le faʻavevesi o metabolic process in organs and tissues. O nisi taimi ei ai le mumū o le mumu o le masing, tagi.

E matua matautia lava le afaina o le mama i le taimi o pepe laiti. O lenei faʻamaʻi e ono oʻo ai le lamatiaga o le olaga o se tamaitiiti. I lenei tulaga, o faʻamaoniga o le niumonia i totonu o ia tamaiti e vaivai le faʻaalia ma e ono le mafaamatalaina mo matua le iloa. E mafai e pepe ona teena le fafagaina, fafagaina i le fafagaina, latou te le tele le mamafa. O se faailo o le faʻamaʻi e masani lava ona manava, o foliga vaaia i luga o laugutu o se vai foamy. O le tamaititi o le faʻavauvau, le fiafia, moe, pe, i se isi itu, o le fiafia tele. I lenei tulaga, o le vevela o le tino e masani ona i totonu o tapulaa masani. Afai, i luga o le siakiina o faʻamaoniga o loʻo i luga, aua le vave togafitia togafitiga, ona oʻo lea i totonu o le 2-3 aso o le tulaga o le tamaititi e mafai ona faʻaitiitia le malosi.