Togafitiga - cystitis, afaina o le vevela

Cystitis - mumū o le vevela - masani ona atiaeina ona o se siama siama. Afai o le cystitis o se natura faatosina, o lenei faʻamaʻi ua tuʻuina atu i le vaega o siama o le urinary tracts (UTIs). O lenei tulaga e taatele, o lona faʻasoa i mafuaaga mo le sailia o fesoasoani faafomaʻi e 1-2%. O le tele o taimi, cystitis e aʻafia ai tamaitai o talavou ma le vaeluaga o tausaga. Togafitiga: cystitis, afaina o le vevela - o nei mea uma ma sili atu i la tatou tusiga.

O faʻamaoniga autu e aofia ai:

• faʻateleina le tele o taimi ole urination;

• Dysuria (tiga pe a faʻauʻu);

• Hematuria (i luma o le toto i le urine);

• Faanatinatiina o le urine.

I se faaopoopoga, e ono popole le tagata maʻi e uiga i le tiga i le pito i lalo, ma i nisi, o le urini o se manogi le lelei.

Cystitis i tamaiti

I tamaiti laiti, o faʻamaʻi o le faʻamaʻi atonu e sili atu le vavao, e aofia ai:

• fetagisi ao pepe;

• Le mautinoa le tiga o le manava;

• tau maualalo;

• fiva;

• vili.

I tamaiti e tele le vevela o le tino, e tatau ona manatua pea i le mafaufau cystitis mafaufauga o siama. I luga o tagata matutua, o UTI atonu o le a soymptomatic pe mafai ona faʻaalia o tiga i totonu o le manava ma le pouliuli o le mafaufau. O le suʻesuʻeina o cystitis e faʻavae i faʻamatalaga faʻapitoa, faʻatasi ai ma taunuuga o suʻesuʻega microscopic ma le faʻatoʻaga o le urine. Pe a masalomia o le cystitis, e faia se suʻesuʻega o le vailaau o le urine. O le i ai o le tulei i totonu o le mimilo e faʻamaonia ai se faʻamaʻi pipisi, tali atu i togafitiga o vailaʻau, e le manaʻomia ai nisi suʻesuʻega ma suʻesuʻega. O le faʻaauau pea o le cystitis i se tamaitai matua poʻo le osofaia muamua o le UTI i se tamaititi poʻo se tamaloa na te taʻitaʻia le manaʻomia mo se suʻesuʻega, talu ai ona o ia tulaga, e mafai ona fai mai o loʻo i ai ni tulaga mo le atinaʻeina o le maʻi.

Suesuega o le urine

Faʻamatalaga ole suʻesuʻeina o le urine, e mafai ona iloa pyuria (o le i ai o le pisa i le urine, ma, o le mea e sili ona taua, o le sui faʻamaʻi o le maʻi). Mo le auʻiliʻiliga, o le aveva o le urine aveʻesea e aoina i totonu o se masini siaki ma suʻesuʻeina i lalo ole microscope. O le faitauina o sela e mafai ona faʻaalia ai le i ai o le mumū i le urinary tract. O le aofaiga o se ituaiga faapitoa o siama e sili atu nai lo le 100,000 kolone i le 1 mL ua manatu e le lelei. E taua le matauina o lapataiga faʻapitoa i le suʻesuʻega, ina ia le maua ai se taunuuga sese ona o le faʻaleagaina o le urine e microbes mai fafo. I nisi o tulaga e le masani ai, o loʻo i ai se manaʻoga mo le faʻasalaga tele o le vevela (faʻaofiina o le nila i totonu o le vevela e ala i le paʻu i le vaipanoa suprapubic).

• I le taimi lava e iloa ai le pathogen, o le suʻega faʻapitoa mo vailaau faʻamaʻi e faia e fuafua ai fualaau sili ona aoga.

• Escherichia coli - mafua ai le faʻamaʻi i le 68% o mataupu.

• Proteus mirabiiis - 12%.

• Staphylococcus epidermidis - 10%.

• Streptococcus faecalis - 6%.

• Klebsiella aerogenes - 4%.

Interstitial cystitis

O lenei faaupuga e faasino i le mumū tumau o le vevela, lea e le faʻavae i luga o se siama siama ma e le tali atu i togafitiga faʻamaʻi. O faʻamaʻi o le faʻamaʻi e tiga mo le maʻi ma e aofia ai le faanatinati, vave faanatinati e urinate ma tiga. Le mafuaʻaga o le maʻi e le o iloa. O tamaʻitaʻi mai siama faʻamaʻi pipisi e puipuia ai le uumi umi, faʻapea foʻi ma aʻafiaga o le faʻamalositino o le prostate gland. I le tele o tulaga, o le mafuaʻaga o le cystitis o le faʻavaveina o le meaola i le vaomalo e ala i le urethra i le vevela. O mea e fesoasoani ai i le atinaʻeina o le faʻamaʻi i fafine e aofia ai fesootaiga feusuaʻi, colpitis atrophic (pe a maeʻa le misa) ma le maʻitaga. I tagata, o siama faʻamaʻi o le urinarya e mafai ona mafua mai i le le atoatoa o le gaogao (mo se faʻataʻitaʻiga, i le hyperplasia prostatal) poʻo faʻalavelave faʻavae o le urinary tract.

O faʻamalosiaga masani o cystitis o:

• O tamaitai ei ai le pure poto ma o le mea lea e sili atu ona afaina i faʻamaʻi pipisi, aemaise lava microorganisms o le intestinal microflora. E masani lava, o le ogaoga o faʻamaoniga e manaomia ai le vave amataina o togafitiga faʻamaʻi faʻamaʻi talafeagai. E manaʻomia le suʻe muamua o se faʻataʻitaʻiga o le fuafaatatau o le vailaau oona mo le suʻesuʻeina o microscopic ma le suʻesuʻeina o meaola ninii o le pathogen. O le vavaeeseina o le agavaʻa ma le faʻamautuina o lona lagona i vailaau faʻasaʻi o le a mafai ai ona filifilia le togafiti sili ona lelei. O nisi taimi e tatau ai ona amata togafitiga aʻo le i mauaina iuga o aganuu urine. Faʻamālōlōina le tulaga o le tagata maʻi i le cystitis o le a faʻatagaina ai ni auala faigofie, aemaise lava le faʻaaogaina o le tele o le vai i aso taitasi. E tatau foi ona mulimuli i tulafono o le ola mama.

Fomaʻi togafitiga

Mo togafitiga o faʻamaʻi o le urinary tract, o se tasi o nei vailaau faasaina, e pei o trimethoprim, cotrimoxazole, amoxicillin, nitrofurantoin ma le gaʻo vailaʻau oona, e masani lava ona faatonuina. I nisi tulaga, o le tasi taimi e faʻaaogaina ai le ulavavale i se fua faatatau o le 3 g mo tagata matutua e lava lea e togafitia ai. E fautuaina e tagata taʻitoʻatasi pe a maeʻa le togafitiga e faia ai se suʻesuʻega suʻesuʻeina o le averesi o le urine, ia mautinoa o le iuga atoa o le faʻamaʻi. I tulaga uma lava, e manaʻomia e le UTI le faʻaaogaina o le tele o le vai (a itiiti ifo ma le tolu lita i le aso) ina ia mafai ona taofia le faʻamaʻiina o le urine ma taofia le toe gaosia o siama. I le tele o tulaga o le cystitis siama, e vave ona tali atu le faʻamaʻi i togafitiga faʻamaʻi. I fafine e masani ona toe foʻi atu, faapea foi i tane ma tamaiti, o le suʻesuʻega lautele e faia ina ia iloa ai le mafuaʻaga o le faʻamaʻi, ina ia mafai ona vaʻaia pe taofia ni faʻalavelave ogaoga mai fatugaʻo. O le tele o faʻamaʻi o le fatu urinary pito maualalo e mafai ona togafitia lelei i vailaau faʻamaʻi, mo se faataitaiga, trimethoprim.