E faʻapefea ona filifili vai inu

O le vai moli, o loʻo i lalo vai, o loʻo i ai mea patino ma vailaʻau. Faʻalagolago i lenei tuufaatasiga ma mea totino, o loʻo faʻaaogaina le vai o le mineral e avea ma sui o le tino. E masani ona faʻaaogaina e tagata uma le vai. I aso nei, e tele naua ona ituaiga. Ae ui i lea, e le o tagata uma e iloa le auala e filifilia ai le vai e aoga mo le soifua maloloina.

Vailaʻau moli.

O le vai minerale e matua faigata tele i lona tuufaatasiga kemikolo. O ituaiga eseese o vaega faavae e ono: sodium, magnesium, calcium, sulfate, chlorine, bicarbonate. O le mea lea, e eseese: chloride, hydrocarbonate, sulfate ma isi ituaiga meaola.

O le aano o le kalama o se vaega sili ona taua o le vai oona, aua o le faamaloloina o meatotino o loʻo fausia i le fegalegaleaiga o le carbon dioxide ma lalo o papa. O le carbon dioxide e mafai ona faamaluluina le tofo o le vaiinu ma saofagā ai i le sili atu o le tuinanau o le fia inu. E mafai e le carbon dioxide ona faʻamautuina le vailaau oona i le vai inu, ina ia mafai ai ona faʻaaogaina mea aoga uma i totonu o le vai, aʻo leʻi faʻatumuina ua tumu i le carbon dioxide.

I totonu o vai inu, i ni vaega laiti, o loʻo i ai le tele o laulau taimi i ultra microcoses. O le tele tele o le vai o: iodine, fluorine, iron, arsenic, bromine, molybdenum, lithium, manganese, copper ma cobalt.

I le faaopoopo atu i le vailaʻau faʻasolosolo, o le vai minerale e eseese i le vevela. O le subthermal (mai le 20 i le 37 tikeri), malulu (itiiti ifo i le 20 tikeri), hyperthermal (luga atu o le 42 tikeri), faʻavave (mai le 37 i le 42 tikeri).

Ma le mea mulimuli, e tusa ai ma le tikeri o le faʻaogaina o suauu mineral, ua vaevaeina i: falemaʻi, falemaʻi-potuʻai, potuʻai. O suauu minerale i le vai e le sili atu i le tasi le kalama i le lita o le vai. O ia vaiinu suamalie e sili ona lelei mo le faʻaaogaina masani, e leai se tofo manino ma le sogisogi ma e manaia tele i le tofo, ua fautuaina e faʻaaogaina e oʻo lava i le kuka. I le togafitiga ma le laulau e aofia ai le 1 i le 10 kalama o le masima. E taua o se vai inu lautele, aua e mafai ona faʻaaoga e avea o se meaʻai inu vai, ma o nisi taimi o se vailaʻau vailaʻau. E faʻasaina le tuʻuina atu i togafitiga faʻamalolo, ina ia aloese mai le le aoga o meatotino aoga ma talafeagai.

Soifua Maloloina.

O ituaiga taitasi o vai oona e iai a latou lava faamalolo tino. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le bicarbonate vai e aoga tele mo le faʻamautuina o le faʻamalositino o le gastric juice ma mo le togafitia o urolithiasis. O vai faʻaleleia e mafai ona faʻaleleia le galuega o le gastrointestinal tract, faʻapea foi le faaosofia o le metabolism i le tino o le tagata. E fautuaina e faʻaaogaina mo se faʻafitauli i le faʻaogaina o le tino.

Suavai suamalie e fiafia i le gallbladder ma le ate. E aoga tele i faʻamaʻi o le biliary tract, faʻatasi ai ma le hepatitis tumau, o le gaʻo ma le maʻisuka.

I le tele o tulaga, o le vai o le minerale o loʻo i ai se fausaga faʻafefiloi, lea e faʻapipiʻi faʻatasi ai ma vailaʻau faʻasolosolo e matua faʻaleleia atili ai lona malosi. E aofia ai: iodine, uʻamea, magnesium, calcium, potassium, sodium, fluorine.

E faʻapefea ona filifili vai, ma o le a le ituaiga vai e sili ona lelei?

E le faigata ona filifili vai inu. A e faʻatau le vai, o loʻo i ai se avanoa e te maua ai se mea taufaasese. Ina ia aloese mai le le femalamalamaaʻi, e tatau ai ona faʻatau vai mai tagata taʻutaʻua taʻutaʻua, i fale teu malu (falemaʻi). I le faaopoopo atu i ai, e tatau ona faʻalogo lelei i foliga vaaia o le atigipusa ma le igoa, talu ai i le tele o tulaga e faigofie ona mateina le numera o faʻailoga e uiga i le taufaasese o lenei oloa. O le lelei ma le lelei o le minerale vai, e pei o se tulafono, o loʻo aofia ai se igoa ma faʻamatalaga e uiga i le gaosiga, lona tulaga, fua faatatau, tulaga ma tulaga o le teuina, faʻapea foi ma le aso ma le taimi o le teuina. O tagata faʻamaoni e faʻaalia i luga o igoa uma mea taua e leai se masalosaloga o se tagata e uiga i le tulaga lelei o le oloa.

.