Mea faʻaleagaina o le fuamū mumu

Laʻau mūmū talu mai aso anamua ua manatu o se fale, aumaia le soifua maloloina ma le umi. O se meaola matagofie lea e oʻo, tusa ma le tasi ma le afa mita le maualuga. E mafai ona ola laau laʻau mumu ma aumai fua matagofie mo se taimi umi, o nisi taimi e oo atu i le kuata o le seneturi. Latou te tuputupu aʻe ma sili atu ona faʻatautaia nai lo vao vao. O fualaau mumu lanu mumu e amata i le ogatotonu o Mei, o le umi e faalagolago i le tau, e masani ona tupu i le 1-2 vaiaso. O fua e amata ona tupu i le afa lona lua o Iuni. Fuga e masani lava e le faʻapalapala seia oʻo i le faaiuga o Iulai. O lenei mea e vaʻaia ai le fuamū mumu mai le fuamini uliuli, aua a oʻo i le seleselega e mafai ona e faʻaaogaina vine ma pulumu. Le tele o faʻamatalaga e uiga i mea faʻamalositino o lanu mumu i aso nei ma o le a talanoaina.

Laʻau mumu: o se mea aoga o fua

O le fuamoa mumu ua matua talisapaia talu mai le seneturi lona 16 mo ​​ona togafitiga faafomai. Ua uma ona avea o se punavai o le ola umi ma le soifua maloloina, ua tuuina mai ia i tatou i le natura. O loʻo faʻaaoga pea e fomaʻi faʻaleaga mea masani o currants. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le iloa lelei o le maualuga o le pectin i le fualaʻau, latou te fautuaina lona faaaogaina mo le excretion o toxins mai le tino. Ua talitonu fomai popoto e mafai ona taofia le amataina o le faʻailogaina o le inflammatory, latou te faʻaaogaina e togafitia ai faʻamaʻi GI ma faʻalavelave ai le faʻapipiʻi o neoplasms i le tino.

Laʻau mumu, o ona fua e aofia ai le masima minerale, vitamini (P, C, A), pectin ma tannins, toetoe 4% o meaola eseese ma 10% o le suka. Ae, e ui lava i nei 'oa uma, mo se faʻataʻitaʻiga, o le aofia ai o le vitamini C, o loʻo i tua o le uliuli. Ae i le lanu mumu o le mea e aofia ai elemene o le uʻamea, e talafeagai mo vaʻa, pailani - e maualuga atu. O le (potassium) ei ai lona aoga aoga i le loto ma aveesea le susu o le susu mai le tino. Ma o le mea o iai i totonu o le vaitamini faapena, pei o le vitamini P, e maualuga foi i le fuamū mumu. Ma i le fuamū mūmū tele vitamin A. Currant o loʻo i ai foi ni nai vitamini B2 ma B1, carotene ma tannins.

E tusa ai ma taunuʻuga o suʻesuʻega faasaienisi, o loʻo i ai pea i le currant mūmū mafutaga faʻatasi ma furocoumarins. O le pi o elemene taua lea e iai mea e faʻaleagaina ai ma faʻamalosi. Kumarin o se mea masani e manatu o se fualaau faasaina mo le faʻaitiitia o le toto coagulability. Pectin i le fuamoa e aofia ai le aofaiga lava e tasi e mafai ona maua ai vailaʻau faʻatau. Yoda i le lanu mumu e tutusa ma le persimmon ma feijoa.

Laʻau mumu e talafeagai mo le kukaina o le tele o ipu. E tele lava ina aisa, ma, ioe, meaʻai. Ae mai i le fualaau suamalie e suamalie le pele o le jam ma le compotes, sipuni, kalu, tosoina o sua mai fafo, ma saunia ai le ava malosi ma ava malosi. E talafeagai foi mo le sauniuniga o morses, kvass, sau sau, soups ma salakeke.

O aoga ma meatotino o le mumu lanu mumu

O fua o currants e faʻaalia i le taua o mea taumafa ma mea tau vailaʻau. Mo se faʻataʻitaʻiga, e masani ona faʻaleleia le gaioiga o le iniseti i le tele o taimi, faʻamalosia le aveeseina o masima sili atu. O se vailaau sili ona lelei e puipuia ai fualaau faasaina, faapea foi ma le hemostatic, choleretic, laxative ma antipyretic. E, faafetai i le maualuga maualuga o le pectin, lea e fesoasoani e faʻamalolo ai le cholesterol, faʻamamaina atoatoa le tino o le tagata.

Mo le togafitiga o le fatu, toto toto, faʻamalolo mai le atherosclerosis, o le fuamū mumu mumu e faʻaaogaina e fai ai ni meaʻai, e aunoa ma le aveeseina mai lala. O latou i totonu o le tele o teaseti e lua e fufulu i totonu o se ipu malamalama atoa o vai inu, ona tumau lea, malie ma ave se tioata e le atoatoa i le aso atoa ao lei faia taumafataga. E fesuisuiaʻi ma inu lelei.

Laʻau mumu: fua

O le fua o le fuamū mumu lea faatoa aveesea mai le paranesi ma oloa na faia mai ia i latou e aoga tele. Latou te faʻaleleia le manaʻo, faʻaleleia atili le digestibility o meaola o manu, e saofagā ai i tui o le intestinal. Fualaau aina suamalie e lelei tele mo allergies ma le laxative.

O le aoina o fualaau aina e le fautuaina mo le umi o le teuina. O le a latou liua pe a mavae le 2 aso, e tusa lava pe e te tausia i totonu o le pusaaisa. Ae o fualaau malulu ua taofi o latou meatotino aoga mo se taimi umi lava. O se tulaga taua mo le faʻaaogaina o vine o lo latou matua atoa ma le faamaoni.

Laʻau mumu: sua

Mai vine fuamoa e mafai ona e togiina se vine matagofie. O loʻo i ai mea e toe faʻaleleia ai, faafou, antipyretic. I le vevela e mafai ona latou faanatinatiina lo latou galala. E mafai ona fesoasoani i le aveeseina o le gasea, faateleina le tui o le intestinal, aveese le tele o le urine mai le urine. O fualaau suamalie o se mea e sili ona lelei e puipuia ai le manava, laxative, toto-toefuatai ma choleretic. Afai e te tausisi i soʻo se meaai, ia mautinoa e aofia ai le fua o le sua sua i le meaʻai.

E mafai ona e inuina le vai ma le spasms ma le colic. Na te aveesea le salic acid salts, o lona uiga e faʻamamafa foʻi maʻa.

O fualaau suamalie ma le sua suamalie e faaosofia ai le galue o le gastrointestinal tract atoa. Ma afai ei ai sou faafitauli faʻapitoa i le papui, ona ono mafai lea ona e fesoasoani i le fua o loʻo i lalo. Matou te aveina le laulau 3. sipuni currants, faoa se ipu vai inu, matou te faʻamalosi itula 4, faamama ma inu 50 mililiters 4 taimi aʻo leʻi 'ai, pe a ma le 30 minute.

Laʻau mumu: lau

E pei o le suavai, ma fualaau aina fua, o fua o fualaau aina e aoga. E i ai foi a latou meatotino faamalolo. Faʻaaogāina o se laulaʻau o laulaau, e mafai ona e foia se faʻafitauli e pei ole hypovitaminosis. Tasi le laulau. sipuni o fua lauʻau fua ile 0, 5 faaputuga. vai ma minute 15 mafanafana, faʻaaogā vai vai. Matou te inu i lenei mea afu 5 aso mo le 13 ipu mata i le aso.

Mai se taimi uumi, o laʻau e faʻaaogaina i togafitiga o cystitis. Ma e mafai ona sau ma faʻagogo, ma filifilia fou lau laulaau. Matou te tusa pe tusa ma le 50 kalama o laʻau, faia se ipu malamalama vai, taofiofi i totonu o se fagu tapunipuni poʻo se vevela mo le 4 itula, fafati ma inu i le 5 taimi i le aso ao leʻi 'aʻai.

E malie le mea moni e faapea, e ui lava i le tofo suamalie o fualaau aina, o ona laʻau e mafai ona faʻasalalau le sili atu o le malosi o le fuamalie o meaʻai o loʻo maua i totonu o le manava. O le fua o le ave lea o le tasi le lita o le uaina, e sili ona paʻepaʻe, ma faʻatumu i fualaau aina fua fou i le 50 grams. Matou te faʻamalosi i laupepa e ufiufi i le uaina mo le lua vaiaso, ma e tatau ona teuina le pusa i se mea pogisa i le vevela vevela. O lenei laumei e fautuaina mo le faia o le afa itula ao lei faia le taumafataga i le 50 kalama.

Currant o se tagata sili ona lelei. E tatau ona e ave pe tusa ma le 20 kalama o laʻau lauʻau, ia gaoia i se ipu vai inu, ona faʻamalosi ma lelei atoatoa. O lenei laumei ua fautuaina e ave faatolu i le aso (2 sipuni se tasi).

Laʻau mumu: faʻaaogaina ma faʻamaʻi

E ui lava i le aoga o vine fuamalie, sua ma le laʻau, o loʻo i ai faʻamaoniga i lona faʻaoga. O le faʻailoga autu o le gastric ma le maʻi ulutala ulutala, o le hepatitis, gastritis, coagulability toto ma hemophilia.