Ae ui i lea, mo le faʻapalaina o fualaau aina e manaʻomia ai e le tino le tele o kalori nai lo le aofia ai. O le mafuaʻaga o le faagasologa o le aveesea o calorie mai nei meaʻai e sili atu ona faigata ma, o le mea lea, o le tino o loʻo faʻaumatia le sili atu le malosi nai lo le mea e tatau ai. E le tatau, e le tatau ona e 'ai na o nei meaʻai, aua o le a mafua ai ona leai ni meaʻai talafeagai e aoga i le soifua maloloina.
O fualaʻau maualalo-kalori e aofia ai: apu, fugalaau, cherries, vine, kiwi, pika, faʻasaga, melon, apricot, mandarin, moli, lemoni, fualaʻau. Caloric fualaau - faʻi, pi, pineapa, meloni, quince ma isi.
O le mea e aofia ai kalori i nisi o fua (fua faʻatatau i le 100g.):
Lemon - 19 i.
Orange - 37 kalori;
Cherry - 54 cal.;
Green apple - 41 calories;
Fatu vine - 60 cal.;
Mango - 57 i.
Peach - 45 i.
Malina - 37 i.
Bilberry - 57 i.
Apricots - 49 a.
O afea e lelei ai le 'ai o fualaau aina - aʻo leʻi' aʻai pe a uma ona 'ai?
A e 'ai fua i le taeao ao leʻi' ai, latou te faʻamamaina le tino ma se tele o meaʻai gaʻo, vitamini, minerale, meaola faʻasaina ma faʻamaonia le paleni o le pH. Matou te ofoina atu ma a latou fesoasoani i le vai ma le fiber, faʻamalosia o le "valea," ma faʻamaeʻaina ai soʻo se toega ma le otaota. Afai e te 'ai fua pe a uma ona' ai - o mea o loʻo i totonu o suga glycogen oi totonu o le a toe faʻafoʻi le paleni o le kulukose i totonu o le tino. O le a fesoasoani le vai ia i latou e toe faʻaleleia tau o le malosi. Ina ia faʻaitiitia le lamatiaga o le oona - e sili atu le lelei ona 'ai fua i le taeao, i le vaitau seia aulia le 12 i le aoauli.
O le toʻatele o tagata e leai ni fua, aua o mea o loʻo iai i le fructose i totonu ia i latou na te faʻataunuʻuina ai le mamafa o le mamafa. O le mea moni, o le tele o le fructose e mafai ona mafua ai le sili atu o le glycogen i le ate ma e teuina e pei o le gaʻo. I le isi itu, o le fiber ma isi mea taumafa i fualaau aina e maua ai le sili atu le manuia nai lo se isi lava meaʻai. Ma i le mauaina o mea aoga e aoga mo le gaioiga a le tino, o le sini o le faʻaaoga lea o oloa! O le fructose o le punavai autu lea o gaʻo i totonu o fualaʻau ma fua. O le tele o ia mea o loʻo i ai i fugalaau fugalaau, totoina fatu ma meli.
O le a le vailaʻau?
E mafai ona vaevaeina gaʻo i le tolu vaega: monosaccharides, oligosaccharides ma polysaccharides. O gaʻo uma o loʻo i ai i se tulaga mausali ma ei ai uiga tutusa. O a latou lala laau e aofia ai elemene e tolu: carbon, hydrogen and oxygen. Monosaccharides (glucose ma le fructose) o mea tioata e le lanu, e faigofie ona suauu i le vai ma suamalie i le tofo. O le suamalie e mafua mai i le faaputuputuina o se numera tele o vaega hydroxy i totonu oa latou fualaʻau. Pe a vevela, latou liusua, mumu ma iu ai ina avea ma mafuaʻaga o le faʻaaogaina o le suavai.
I faʻamatalaga faaletino, o le fructose o loʻo faʻaalia o se vailaʻau o loʻo i ai se tofo lelei ma e mafai ona suauu i le ava malosi. O le fructose e tutusa lava lona agavaa ma le aofaiga o le tuufaatasiga ma le mamafa o le molécula e pei o le kulukose. Fructose ma glucose e mafai ona faʻamalosiina e le tele o enzymes. E faʻatatau i le ituaiga o faʻamalosiina e mafai ona maua ai le sili atu lactic acid, acetic acid, ava malosi. O le fructose e faalua lona suamalie pei o le kulukose. E sili atu lona malosi, e oʻo lava i tagata e maua i le maʻisuka. O le mea lea, o loʻo faʻamatalaina mo ia tagata gasegase.
E faʻapefea ona galue le falufuga i totonu o le tino?
Fructose e fatuina se lagona sese o le fiaaai, lea e tau atu i le taumafa ma le mamafa o tupe, i le faasologa. O lona suamalie e 1.4 taimi sili atu le maualuga nai lo le suka, ae e le fetaui lelei mo le gaʻo gaʻo. I totonu o le tino o le tagata, o le fructose e faigofie atu ona eli nai lo le suka paʻepaʻe, aua o se vailaʻau vailaʻau faigofie. O le fructose e sili atu lemu lemu nai lo le kulukose i totonu o le mea oona. O se vaega tele o le liua ua liua i le ate i le glycogen. O le fructose e sili atu ona faʻaleleia lelei i le faagasologa o le liua ma e le manaʻomia ai le inisalini mo le totoga. O se mea taumafa ma e taua i le tino, mo le tele o vaega, ona o lona suamalie. I sina laititi o le fructose, e mafai ona e faʻamafanafanaina meaʻai ma meainu, faʻaititia le faʻaaogaina o gaʻo. O le fua faʻamatalaga o le fructose e tusa ma le 30, ma e matua talafeagai lava mo tagata o loʻo mafatia i le maʻisuka.
O suʻesuʻega ua faʻaalia ai o le fructose e faʻaitiitia ai le lagona o le insulin i le tino, e afaina ai le metabolism o gaʻo i totonu. O nei suiga e faateleina ai le lamatiaga o le maʻi cardiovascular. Na maua ai o le faʻaaogaina o le fructose e faʻaleleia ai le faʻaputuina o le gaʻo e masani lava ona aʻafia ai totoga o totonu ma i se tulaga maualalo e aʻafia ai luga ole palapala. Fai mai fomaʻi o le tele o le fructose i le faʻatasi ai ma se gaʻo maualuga e mafai ona oʻo atu ai i le tetee i le leptin, o lea o le a faigata ai ona faʻamautu le paleni i le va o mea taumafa ma le malosi o le tino. E tusa ai ma nisi o tagata atamamai, o le fructose i le taimi o le taumafaina o fualaʻau ma fualaau faisua e mafai ona mafua ai le tetee atu i le lepini i tagata soifua maloloina, e tusa lava po o le a le tele o fua e aina.
Fructose o se sui masani mo le suka. E le atoatoa le tino ma, pei o le suka masani, e maua ai le malosi. I se tulaga lautele e manatu e saogalemu, ae, o le mea e leaga - calories.
Le aoga o le fusi
- 30% le itiiti ifo kaloli nai lo le suka;
- E itiiti sona aafiaga i le suka o le toto, lea e taliaina mo nisi tagata gasegase e maua i le maʻisuka;
- O le fructose o se tasi o nai mea manogi e le o iai ni faʻasaʻoga ma, o le mea lea, ua faʻaaogaina e saunia ai siama ma siama. Afai o le suka masani e suia i le fructose, ona umi ai lea o le kuka ona o se mea vaivai ma vaivai.
- Faʻateleina le malepe o le ava i totonu o le toto.
Le lelei o le fusi
- I le tele o aofaiga e mafai ona faateleina le aʻafiaga o faʻamaʻi fatu cardiovascular (fualaau saogalemu - leai se sili atu i le 30-40 g i le aso);
- Faia se lagona sese o le fiaaai, lea e fesoasoani i le tulai mai o le mamafa o le mamafa;
- Faʻateleina le faagasologa o le soifua matua - e tusa ai ma se suʻesuʻega a saienitisi Isaraelu i mumua.
- O le maualuga o le taumafataga o le fructose e mafai ona oʻo atu ai i le faʻavaivaia o le kulukose ma le faʻavaivaia le faʻamalosia o le insulin. O nei maʻi uma e lua e fesootaʻi ma le faʻaaogaina o le inisalini ma mafai ona afaina ai le atinaʻe o le maʻi.
- O le fructose e mafai ona mafua ai le malosi o le allergy - le faapalepale i fua o suka. Faatasi ai ma lenei faamaʻi, e le mafai e se tagata ona 'ai fualaau aina ma fualaau faisua, ae inu foi i mea inu i luga o latou faavae.
I le aʻoga pe o le a le suka e maua ai fua, e mafai ona e fatuina lau lava meaai maloloina.
O le a le tele o le fructose i fualaau eseese (mo fua o le lapopoa)
Pear - 11 g;
Orange - 6 g;
Punch cherries - 8 g;
Apple - 7 g;
Se fuifui vine (250 g.) - 7 g;
Paʻu o le siloti - 12 g;
Peach - 5 g;
Se luʻu o fugalaau (250 g.) - 3 g;
O le lima o lanu vine (250 g.) - 7 g;
O se ipu o meaʻai gaosia lelei (250 g.) - 7 g;
Nectarine - 5 g;
Kiwi - 3 g;
Meloni (pe tusa ma le 1 kilokalama) - 22 g;
Se luʻu o strawberries (250 g.) - 4 g;
Banana - 9 gr.
O le vaega autu o le fructose e nafa ma le metabolism i le ate. O iina e liua ai i le kulukose ma e teuina i foliga o glycogen. O le gafatia o le ate e faaliliu ai le fructose e matua faʻatapulaaina, ma e lelei tele aua pe a amata ona liua i ni maualuga, e mafai ona liua i le gaʻo. O lenei tulaga masani mo tagata e maualuga le maualuga o le lipid i le toto poʻo le maualuga o le faʻamalosia o le inisalini.
O le maualuga o le fructose i totonu o le toto e le faʻalagolago tonu lava i le paleni o mea faʻaonaponei. O mea o loʻo i ai e le mafua ai le faʻavaveina o le maualuga o le toto suka. Ma o se mea tele lenei, aemaise lava mo le maʻisuka. Ae i le isi itu, o le tele o le fusi fualaʻau e mafai ona oʻo atu ai i le faʻaopoopoga o le tele o gaʻo. E i ai faafitauli e fesootaʻi ma le maualuga o le taumafa o le fructose. O se tasi oi latou o le avanoa e faʻauʻu ai lona faʻamaʻi. O loʻo faʻapupula pea i totonu o le fatu, ae e le o faʻalavelaveina. O le mea lea - o se manava vevela, vevela, manava ita. E talitonuina e 30-40% o tagata e iai na faafitauli. E iai foʻi isi tagata faʻapitoa e le mafai ona gaosia fualaʻau (fructose) i le lautele. O le tele o le 'aina o fualaau aina e mafai ona tupu i le manava, tiga ma le manava.
E le mafua ai le fructose ona faʻasaʻoina le inisalini ma leptin - hormones e fesoasoani e taofia ai le manaʻo, ma e le taofia ai le faʻavaeina o hormones e faaosofia ai le fiaaai. O le mea lea, tatou te fai atu o lona le pulea puleaina e saofaga i tupe mama.
E sese le mafaufau e tatau ona tatou taofi le 'aina o fua ma fualaʻau. O mea uma na fai mai iinei e uiga i le faaleagaina o le fuafasi e na o le pau lava le mea e gata ai. O le faʻaaogaina o fualaau aina i aso uma i ni vaega tetele e ono mafua ai le le lelei o le malosi, ma mafai ona mafua ai le taʻua o le "fructose inlerance".
Matou te iloa uma le afaina o le gaʻo masani i le soifua maloloina, lea (e aunoa ma se mafuaaga) e masani ona taʻua o le "maliu papaʻe." Ae ui i lea, ua lapatai mai saienitisi e masani ona le saogalemu le palasi, ae mafai foi ona afaina ai le tino. Talu ai o le faʻatinoga, o le toʻatele oi tatou e 'ai faʻatau meaai i na o le suka, e pei o le "lauiloa" talu ai nei. O le mea lea, o le maualuga o le fructose i totonu o le toto e alu ese, o le ate e le mafai ona taulimaina le gaosiga o le fructose ma ua amata ona teena e le tino. I le 30 tausaga ua tuanaʻi, o loʻo gasolosolo ona suia sui o gaosi ma suka - fructose, faʻaopoopo i le gaosiga o le sipuni o sana, lea e faia mai le cornstarch e mafua mai i le tele o alamanuia. O lona mafai ona faateleina le malosi ma le suamalie o oloa o loo faaaogaina i le gaosiga o fale gaosiga o kamupani tele lava o latou oloa faʻaaogaina i le salafa o le lalolagi i ni aofaiga tetele. E le gata i lea, o le sipuni sana e faaleleia ai le lelei ma le lelei o mea e gaosia ai keke ma o le mea lea e faʻaaoga ai i keke, keke, kuki, meaʻai o le taeao. E le gata i lea, o le sipuni sana e sili atu le taugofie nai lo le gaosia o isi suamalie, ma o le mea sili lea. I se upu - fructose, lea o loʻo faʻatau atu i faleoloa - e ese mai le suka, e maua mai fua. E maua mai e ala i fesoʻotaʻiga faʻatekonolosi faʻapitoa o pateta poʻo le sana ma togafitiga faʻapitoa. I le faaiuga, e suia le fua o le "fualaau" suamalie, lea e faʻaaogaina i le tele o meaʻai ma vaiinu.
O le fesili e masani ona fesiligia: "Afai ou te manao e aveesea le mamafa, e tatau ona ou lafoaia ni fua?" O tagata e taumafa meaai ma le malosi o le tino e tumau mausali i le tulaga o le puipuia o le taumafaina o fua e avea o se oloa ma le gaʻo oona. O isi e faʻaaogaina nei oloa. E leai se faʻataʻitaʻiga saʻo mo le faʻaaogaina masani o fua. Faaiuga: e aoga le 'aina o fualaau faisua ma fualaau faisua, aua o loʻo aofia ai i totonu o le sugar digestible ma fualaau suamalie taua, ae e manaʻomia ona faʻaaoga lelei, ao matauina le talafeagai o taumafa ma taaloga.