Fualaau aina ma fualaau aina


O fualaau aina ma fualaau suamalie aoga ua faateleina ona maua i la tatou maketi. Latou te tosoina mata ma tosina mai mea le iloa. Ae o le tele o tagata faatau e le mafai ona faʻatau e faʻatau, aua latou te le iloa pe faapefea ona latou i ai ma po o le a foi le aoga mo i latou. Sei o tatou mafaufau i le sili ona manaia oi latou.

LICHY.

Aʻau o fualaau 'aina laiti ia e pei o se kulimi ma le paʻu o le paʻu. O latou lanu e eseese mai le malamalama i le uliuli-enaena-enaena. O le paʻu paʻepaʻe o le fua o le selu e matua suamalie lava. O loʻo i ai se tofo suamalie ma suamalie, e manatua ai fua o vine. I le ogatotonu o le fetus o se atulaulau tele. O lenei fua e ola i Aferika i Saute, i le motu o Madegascar, i Thailand, Isaraelu ma Mauritius. Ina ia 'ai fua, e tatau ona tipi le lyche i le pito i lalo ma faʻamamaina e pei o se fuamoa. O le aano o le fua e 'aina fua. O fua e mauoa i vitamini C, B1, B2. Lychee o se puna o le potassium, magnesium, phosphorus, calcium, uʻamea. I le 100 kalama o fualaau aina e aofia ai: 0.3 kalama o le gaʻo ma le 16.8 kalama o gaʻo. Ma o le malosi o le malosi e tutusa ma le 74 kcal.

CARAMBALL .

Carambola o se samasama samasama po o se pi auro e mamafa i le 200 kalama. I luga o le taʻaleni e lima "itu" lima e faʻasaga i luga o le fua. I le isi vaega, e maua ai e le alii le otootoga o se fetu lima-lima. O fua e suamalie, faʻamalosi, toetoe lava a manino le paʻu ma le paluga suamalie suamalie ma se manogi manaia ma le manaia. O se fualaau ua manatu e matua pe afai e lanu samasama ma lanu enaena. Ua tupu o ia i Malaysia, Thailand, Initonesia, Pasila, Isaraelu. O le carambola e 'aina faʻatau pe avea o se mea e manaʻomia mo fuamoa fualaʻau. E faʻaaogaina foi o se teuteuga teuteu mo soʻo se ipu ma se pati. Teu carambola i le potu vevela mo le vaiaso. Ae peitai, e le tatau ona teuina i lalo o le 5 ° C (i le pusaaisa). O le carambola e aofia ai fiber, meaola faʻasaina, minerale. O lenei fale o se punavai o vitamini A, C, B1, B2, b-carotene, calcium ma le uʻamea. I le 100 kalama o le pulupulu e aofia ai: 1.2 g porotini; 0.5 g gaʻo; 3,5 carbohydrates. O le tau o le malosi e 23 kcal. O fua o fualaau aina suamalie o fualaau aina suamalie ua i ai lona aafiaga antipyretic.

TAMARILLO.

Tamaillo i le foliga muamua e pei o se tamato, o lea e taua ai foi o se tamato e pei o le laau. O le fua e ufitia i se paʻu mumu mumu. O le aano o se mea malie, samasama-lanu moli ma le nucleoli. O le tofo e suamalie ma feʻaveaʻi i le malamalama malamalama. E tupu i Colombia. Tama Tamar e mafai ona 'aina fou. O lona tino paʻu oona oona, o lea ae e te leʻi 'ai e tatau ona faʻamamaina. O fua e masani ona faʻaaogaina mo le faia o le marmalade, tiʻeli ma le sami. Teuina le tamarillo i le potu vevela mo le 7-10 aso. O le fua e mauoa i le b-carotene, provitamin A, vitamini C, gaʻo siama, faapea foi ma vailaau e gaosia ai le vitamin. Tamaota o loʻo i ai vitamini C, B1 ma B2. O elemene o elemene, o le maualuga o le potassium ma le phosphorus e sili ona maualuga. E itiiti ifo i ai le calcium, iron ma le magnesium. Malosiaga o le malosi: 100 kalama o fualaau e tutusa ma le 240 kcal.

RAMBUTAN.

Rambutan o se fua o le tele o se chestnut. I foliga vaaia, e foliga tutusa ma le sami urchin. O lona lautele e ufiufi i ni uumi mumu-lanu enaena. I le tino paʻepaʻe o le fualaau aina, o se ponaivi lema. O le tofo o le fua o se mea faafouina, suamalie ma suamalie. Ua tupu Rambutan i Malaysia, Indonesia, Thailand. Ina ia faʻaaogaina, tipi le tino o le fusi ma faʻamalosi. O le tino o le fua e mafai ona 'aina fou pe faʻaaogaina mo le kukaina o fuamoa fualaau aina vevela ma le faʻaopoopoga o le koko poʻo le liqueur. Teu le rambutane mo ni nai aso i totonu o le pusaaisa. O le aoga o le malosi o le 100 kalama o fualaau e tutusa ma le 74 kcal. I lenei aofaiga o paluga e aofia ai: 0.8 g o le palatini; 0.3 g gaʻo; 16.8 g o gaʻo. O fua foi o le rambutan e aofia ai le protein, calcium, phosphorus, iron, nicotinic ma citric acids. I totonu foi o ia mea o se maualuga maualuga o vitamini o le vaega B ma le vaitamini C.

FUAFUAGA.

O le Opuntia e leai se mea ae o le fua o le cactus. O lenei fualaau aina e tele, tino, mafiafia. E oʻo atu i le 7-10 senitimita le lautele. O le Opuntia e foliga tutusa i le palanikisi ma e ufiufi i luga o fusi laititi o pupuvaʻa pupuu ma laiti e tupu mai luga aʻe o le paʻu. O paʻu o laau totoa ua paʻu, e tutusa lava le mamao mai le tasi. O le aano o le fua e suamalie ma faafou. E faamanatu mai ai se keke mafiafia. O Opuntia e tupu i Morocco, Isaraelu, Italia, Pasila, Colombia, Ekuatoa. O ona fua e 'aina fua. E mafai ona e tipiina le fualaau aina i ni vaega se lua ma toso se sipuni, pe suʻe le aano o le fua mai le peelifo mai luga i lalo. O fua e teu i le vevela o le potu mo 2-3 aso. Malosiaga o le malosi: 100 kalama e tutusa ma le 36 kcal. I le 100 kalama o fualaau aina e aofia ai: 1 g porotini; 0.4 g gaʻo; 7.1 g o gaʻo. O lenei fua e mauʻoa i vitamini C, B1, B2, b-carotene. O le fua o loʻo i ai se aafiaga tele ma e fesoasoani i le aveesea o toxins mai le tino. E le gata i lea, o le sua o le fua o le pi prickly e iai sona aafiaga antipyretic i le tino.

MARAKUYA.

O fualaau o le suamalie o se tasi lea o sui o vine aoga ma fua. E lauiloa foi o ia o Peishen ("fua o lagona"). O le fua o fualaau aina suamalie ua i ai se lanu samasama. O le suamalie o le pulupulu suamalie ei ai lona suamalie manaia ma le manaia ma le manogi lelei. O fua o fualaau aina suamalie e mafai ona suamalie. E tupu i Colombia. O le 'ai o fualaau aina e tatau ona tipi i le afa ma vaelua fatu ma se sipuni. E mafai ona faʻaaogāina le tino e avea o se mea e manaʻomia mo keke, sauga, fuamoa fua. Teu i le potu vevela mo le 5-6 aso. Malosiaga o meaʻai ma meaʻai: i le 100 kalama - 67 kcal; aofia ai le 2.4 g o le porotini; 0.4 g o gaʻo ma le 13.44 g o gaʻo. O fualaau o le suamalie o se punavai o vitamini C (15-30 mg / 100 g), PP, B2, calcium, potassium, phosphorus ma le uʻamea. E i ai se lagona filemu ma le mama, e faʻaitiitia ai le toto.

MANGOESTAN.

Mangosteen o se lapisi lapotopoto, lea e oʻo atu i le maualuga o le 5-7 inisi. O le anufe mangosteen e matua mataga, o le lanu e eseese mai le viole i le lanumumu lanumumu. O le meaai e faʻaaoga ai se pulu paʻepaʻe paʻepaʻe, e aofia ai le 4-7 vaega. O le suamalie ma le manaia o le mangosteen ua manatu o le sili ona faamamaina o fualaau aina uma. O le faafetai i lona tofo ma le manogi lea na maua ai e le mangova le igoa o le tupu o fualaau aina. Na ola aʻe o ia i Initonesia, Thailand, Amerika Tutotonu, i Pasila. Ina ia faʻaaogaina, e tatau ona e tipi le paʻu paʻu i se naifi ma, a uma ona tipi le tapuni, aveese. E vaevaeina vaega o le pipi, e pei o le mandarin. O le aano o le fua e mafai ona 'ai faʻatasi, pe faʻaaoga foi e fai ai fuamoa fua ma suamalie. Teu le mangosteen i totonu o le pusaaisa mo le 7 aso. Malosiaga o le malosi ma le aoga: 100 grams = 77 kcal; i totonu ia i latou 0.6 g o le palatini; 0.6 g gaʻo; 17.8 g o gaʻo. O fua o le mangosteen o se punavai o vitamini B1 ma le calcium.

PATATI.

O lona fatu e tupu i le 30 centimita le umi. Latou te manaia, ma se paʻu manifinifi e leai ni mata ma ni aano oona. O vaʻaiga e mafai ona faʻapipiʻi pe faʻapipiʻi, e fuafua i le ituaiga. E mafai ona sinasina le lanu, piniki, lanu lanumeamata poʻo le moli. I le tipiina o le aʻa poʻo le vavaeina o le mea faʻapipiʻi o le sua suamalie. O le tele o atinaʻeina o pateta suamalie i Isaraelu, Aikupito, Amerika. O fua o le pateta suamalie e 'aina faʻatoʻa, tunu ma kuka, e faʻaopopoina i vaituloto eseese. Latou te tunuina foi le mumu, kapini, siamu, pusa ma isi ipu. Ma ia maua pea le suka, falaoamata, ava malosi ma tioata. O tamaʻi laiti ma laʻau o pateta suamalie pe a uma ona fufulu pe vevela, aveese le inu o le kulimi suamalie, e faʻaaoga mo salakeke. O fualaau aina e teuina i se nofoaga malulu malulu. O le malosi ma le taumafa paleni e pei ona taua i lalo: i le 100 kalama, 96 kcal. O kulupu matutua e aofia ai le glucose (3-6%), suauu (25-30% mamafa), suauu moli, vitamini A ma B6, carotene, acid ascorbic. E matua taua lava i ituaiga meaʻai ma le tino samasama. E tusa ai ma mea o loʻo i totonu o le uʻamea, calcium, carbohydrates, o le pateta suamalie e sili atu le maualuga o le pateta ma o lona aoga taua e 1.5 taimi le maualuga.

GIRL.

O le aʻa o le togafiti e foliga mai e lapotopoto, e maua i le tasi vaalele o fasipepa. Faʻalagolago i le auala o le sauniuni muamua, e lua ituaiga o faʻamaʻaloga e iloga. Paʻu papaʻe paʻepaʻe o se mea e faʻamamaina ai le togitogi, faʻasolosolo mai se mea papaʻu, mafiafia. Laʻau uliuli - e leʻi togafitia muamua. O ituaiga uma e faʻamago i le la. Pogisa puluuli, o se taunuuga, e sili atu lona manogi ma se manogi mu. I le malologa, e iai se lanu samasama samasama, e tusa lava po o le a le ituaiga. O le matua le aʻa, o le samasama i le malologa. E ola le tamaititi i Pasila, Ausetalia, Aferika, Sasaʻe Mamao. E fetaui lelei mo le tuuina atu o se tofo tulaga ese i na meaʻai faigofie i aso taitasi e pei o soupeti, fasi meaʻai, fuamoa fua, keke, pusa, cucumber, vine. E masani ona faʻaaogaina ni meaʻai laiti. Ina ia faʻaaogaina, e tatau ona e tipiina se aʻa, tilo ma tipi i ni fasi manifinifi pe faʻafefe. O le ginger o loʻo i ai se enzyme e faʻamaepe ai le gaʻo. Afai e faʻasusu le aano i fasi pepa fou o le totino, e sili atu le sogisogi. Teu se mea totoa i totonu o le pusaaisa mo le masina. Malosiaga o meaʻai ma le taumafa: 100 kalama o aʻa e tutusa ma le 63 kcal, e aofia ai le 2.5 g o le porotini ma le 11 g o carbohydrates. O le togafiti foi e aofia ai le 2-3% o suauu taua. O le faʻaaogaina o lole faʻamafaʻailoga i le taimi poʻo le maeʻa foi o se taumafataga e faʻaolaina ai le gaogao.