Meaʻai i mea taumafa

O meaʻai taumafa e taʻua o mea faʻapitoa poʻo mea faʻalenuʻu, ia e faʻapipiʻiina ma le loto i ai i oloa gaosi oloa e ausia ai nisi faʻatautaia faʻalauiloa. E iai foʻi nei vailaʻau o loʻo taʻua o mea taumafa masani. I le taimi nei, o le tele o lala o mea taumafa - mea faʻafiafia, faʻatoʻaga, iʻa ma le gaioiga o meaʻai, pia, le inu ava, fale falaoa ma isi - faʻaaoga uma le faitau selau o meaʻai faaopoopo.

Faʻavasegaina e numera

I totonu o atunuu o le Europa, ua faʻaaogaina se faʻapitoa numera o numera e faʻavasegaina ai na mea faaopoopo talu mai le 1953. I totonu, o mea faaopoopo taitasi ua i ai lana lava numera tulaga ese, amata i le mataitusi "E". O lenei numera fuainumera na faasolosolo malie ona maeʻa ma mulimuli ane faʻaaogaina i le Codex Alimentarius.

I lenei faiga, o faʻasalalauga taʻitasi e faʻaalia e le mataitusi "E" ma le numera e sosoo ai (mo se faʻataʻitaʻiga, E122). O numera o loʻo vaevaeina e pei ona taua i lalo:

Mataʻutia o nisi meaʻai faaopoopo

O nei faʻaopoopoga e masani ona manaʻomia e faʻaleleia ai le mautu ma le saogalemu o mea taumafa, mo faamoemoega eseese i le gaosiga, teuina ma le afifiina, e faʻalautele ai le ola o le oloa. Ae ui i lea, ua iloa e, i se tulaga faapitoa, o nei supplements e mafai ona avea ma se taufaamatau i le soifua maloloina o le tagata, lea e leai se mea na te faafitia.

I totonu o le aufaasālalau, e masani ona e vaʻaia lipoti o se mea faʻapitoa e faʻapogai ai siama, kanesa, manava o le manava, ma isi. Ae e tatau ona manatuaina o le aʻafiaga o soo se mea e mafai ona fesuisuiaʻi e fuafua i le aofaʻi o le vailaʻau ma uiga o tagata taitoatasi. Mo faʻaopoopoga uma, o fuainumera o taumafataga o aso taitasi ua faʻamalamalamaina, o le sili atu ona mafua ai aʻafiaga leaga. Mo vailaʻau eseese, o le tui e mafai ona maua mai i nai milligrams i le sefulu o le kalama i le kilokalama o le tino o le tagata.

E tatau foi ona manatuaina o nisi o nei mea e maua ai se aafiaga faatupulaia, o lona uiga, e mafai ona latou faaputuputu i totonu o le tino. Puleaina le mea moni e faapea o meaai e aofia ai mea faaopoopo, ioe, e tuuina atu i le au gaosi.

O le sodium nitrite (E250) e masani ona faʻaaogaina i siusa, e ui lava o lenei vailaʻau o se mea oona o le faʻamaʻi lautele (e sili atu ma le afa o 'oti e mate pe a oʻo i le 180 mg i le kilokalama o le mamafa), ae leai se faʻatagaina i lana faʻatinoga aoga i le taimi nei, o le "mea sili ona leaga", e maua ai foliga lelei o le oloa, ma mafua ai le faateleina o le faatauina o oloa (ina ia mautinoa ai ua lava lenei mea e faatusatusa ai le lanu i le faleoloa ma le lanu o le fale). I le maualuga o togi o sikaleti ulaula, o le masani o le nitrite e maualuga atu nai lo le kuka i le kuka, talu ai e masani ona taliaina e faʻamaunuʻuina i ni mea laiti.

O isi mea e totoe e mafai ona manatu e saogalemu, e pei o le sucrose, lactic acid ma isi. Ae ui i lea, o auala o la latou faʻasesega e eseese mai lea atunuu i lea atunuu, o le mea lea, e tusa ai ma lea tulaga, o la latou lamatiaga i le totoga e mafai foi ona eseese. A o faʻaalia auala o le auʻiliʻiliga ma faʻamatalaga fou i luga o le vevela o mea faʻaopopo, o tulaga faʻamaonia mo mea e aofia ai mea eseese i mea taumafa e mafai ona fesuisuiai.

Mo se faʻataʻitaʻiga, na muaʻi manatu e leai se mea E121 o loʻo aofia i totonu o le suasami faʻasaina ma formaldehyde E240 ua amanaʻia nei e matautia ma faʻasaina mo le faʻaaogaina. I le faʻaopoopoga, o mea faʻapipiʻi e le afaina i le tino o le tagata e toatasi, e le afaina i tagata uma, e pei o tamaiti, tagata o loʻo aʻafia ma tagata matutua latou te fautuaina le faʻaaogaina o meaʻai faʻalautele.

Ole numera o gaosi oloa mo maketi maketi, ae le o le numera tusi e taʻu mai ai le igoa o mea faaopoopo (mo se faataitaiga "glutamate sodium"), o isi e faaaogaina se faamaumauga atoa - ma le igoa kemikolo ma le tusi tusi.