O le a se mea e mafai ona suia ai aano o manufasi i le meaʻai?

O meaai i le taumafa a le toʻatele o tagata e nofo ai i se nofoaga taua. Pe a ma le 10 i le 30 pasene o mea taumafa e 'aina i luga o aano o manu ma manu. Mai mea uma tatou te taumafaina, o aano o manu e sili atu ona tele i le popo, ma faapena foi i microelements, aemaise lava le uʻamea.

O le mea autu o le fale mo le tino o mea ia e puipuia, o le tala e oo atu i le 20% o le tele o le tino. Ae, e pei ona tatou iloa uma mai le aʻoga o le biology, o le tino o le tino e aofia ai le 70% vai. O le mea la lea, pe afai e aveese le vai mai le tino, ona i ai lea o le mea o totoe o se porotini, lea e aofia ai a tatou okeni ma fusi. Faʻapitoa, i se faʻaopoopoga, o se punaoa faʻavae o le malosi: i le leai o gaʻo ma gaʻo, o le tino e maua le malosi e ala i le vaeluaina o puipuiga.

Ma talu ai ona o faʻavaomalo uma lava o lo tatou tino o loʻo faʻaauau pea ona faʻafouina, ona tatou manaʻomia lea o le protein i taimi uma. Faatasi ai ma le le lava o polotini i le tino, faafitauli i le gaioiga o maso ma, muamua lava, amata le musika o le fatu. O meaʻai tatou te taumafa e mo i tatou o se puna o proteins, gaʻo ma gaʻo, gaʻo ma minerale. O se tasi o mataupu faavae o taumafa talafeagai o le paleni lea o meaai i tulaga o mea o loʻo iai i mea uma talafeagai.

Ae o le aano o manu e pei o se punavai taua o le polotini? Ma o le a le tele o aano o manufasi e faʻaumatia i meaai? Pe, i le avea ai ma se mulimuli mulimuli, nai lo le mafai ona suia meaʻai i se meaʻai? I le faʻaopoopoga i le protein ma le uʻamea, o aano o manufasi e maualuga le gaʻo ma cholesterol, lea e manatu le tele o tagata suʻesuʻe e avea o se tasi o mafuaʻaga autu o faʻamaʻi fatu cardiovascular. Pe a faʻafefeteina aano o manu, o le tele o toxins e faʻamalolo nai lo mea taumafa - ona o maʻi ma faʻafitauli i le galuega o le gastrointestinal tract.

O le talitonuga lautele e faapea o le protein i totonu o aano o manu e sili ona talafeagai mo le soona fai ma e leai se isi mea e leai se mea e sili atu nai lo le taufaasese. O se suʻesuʻega o mafuaaga ma tuutuuga o le umi o le ola ua faʻatuina ai se uiga taua: i le taumafataga o le uumi, o meaʻai e le o avanoa uma, pe o nofo ai i se vaega le taua. Ma e tusa ai ma le fausaga o le totoga, e sili atu le latalata o le tagata nai lo le mea e taufaaleaga: o le umi o le manulele o le tagata e ono taimi e sili atu nai lo lona tino, o le uiga lea o le mea e gaosi ai meaai, ua fuafua mo le gaogao ma le taumafa o meaʻai.

O le mea moni, o protein uma ma micronutrients e manaʻomia mo le tino o loʻo aofia ai i mea taumafa, lea na avea ma faavae o mea taumafa i taimi uma. O se isi filifiliga i meaʻai a manu e tatau ona avea ma cereals ma leki. I le taumafataga e tatau ona i ai ituaiga o pata ma masima o legumes ma cereals, seafood, saladi, fualaau faisua, fualaau 'aina, nati.

Faatasi ai ma cereals, o le buckwheat e nofoia le mea muamua i mea aoga, e maua ai na o le protein i laumei, lea e mauoa i le uʻamea ma isi microelements, e mauoa i vitamini. E leitioa a faʻaaogaina e le tagata le faʻamalosi, lea e faʻaleleia ai le toto ma tuʻuina atu le malosi ma le tumau, e faʻaaogaina lautele i vailaau faʻasoifua maloloina ma taaloga. Oona e mauʻoa i gaʻo, aveʻeseina le cholesterol ma faʻamautuina le toto maualuga. Faatasi ai ma cereals uma, o le saito o le fatuga autu lea o le totoina o fua o faatoaga. Ae o se vaega taua o vitamini ma meaola o le ola maloloina o loo i totonu o le lala, o lona uiga. i pusi o le pata, lea i le faagasologa o le gaosiga o le falaoamata e pala.

O agaifanua pia, o nisi taimi e taʻua o mea taumafa o le seneturi 21, e taua tele, o le maualuga o mea e maua i le palatini, ma meaolatini soya (40%) sili atu nai lo meaʻai. E le gata i lea, o lemu e maua i vitamini o le vaega B (sei vagana ai vitamini B12) ma elemene, ma talu ai o loo aofia ai le tele o fiber ma fila, latou te maua ai se aoga aoga i le gaogao. Peas e masani ona faʻaaogaina e fai ai sou, masini pateta, falala. Ma o le falaoamata o le falaoamata e faia ni laulaʻau, tiʻeli tipi ma tao keke pancakes. Peʻa, e pei o lemu uma e mauʻoa i elemene, vitamini ma le polotini, na o sina mea itiiti ifo i le lafumanu i totonu o ona mea. E maua e Peas ia meatotino anti-cancer ma faʻaleleia le aveeseina o vailaʻau faʻasaina ma vailaau oona i le tino. O pi, i se faaopoopoga i se maualuga maualuga o le polotini ma vitamini, o loʻo i ai mea faʻapitoa o le hypoglycemic, o lea e taua ai mo le maʻisuka. Faatasi ai ma mea totino, o le soya o se nofoaga faapitoa, lea e taʻua i nisi taimi o aano o le 21st seneturi - o lona protein o loʻo gauaʻiina e le tino e 90 pasene pe sili atu foi. I lenei tulaga, e maua e le tino le polotini fualaʻau e aunoa ma le aano o le cholesterol ma le gaʻo. Soya sauce, lea e faʻamalosi, o lona uiga. oloa gaosia, e oʻo atu i le 8% fuatini fualaʻau ma e mafai ona suia le masima, faafetai i se tofo masima. I le aofaiga o le porotini, e tasi le kilogram o le soya e tutusa ma le tolu kilokalama o le pipi.

Ua mavae ni nai vaiaso talu ona mumusu e taumafa aano o manu e fiafia i laumei, ua faʻaitiitia le toto o le cholesterol.

O le finauga autu a le au failotu o le 'ai o manu o le vitamini B12, lea e auai malosi i le hematopoiesis, metabolism ma le nervous activity, ua toetoe lava maua i aano o manu, e masani lava i le ate ma fatugaʻo, ma e toetoe lava a le o aofia i fualaau faisua. Pe a faʻatusatusa i soʻo se isi vitamini ma elemene, o le tino e manaʻomia le vitamini B12 e laʻititi lava - na o 2-3 micrograms i le aso, ae a leai e leai se tasi e mafai ona faia e aunoa ma. Ae ui i lea, i luga o laau o loʻo maua ai lenei vaitamini, e ui lava i ni mea laiti, ma, i se faʻaopoopoga, i iʻa o le sami ma meaʻai susu. O le mea lea, o le manaoga o le tino mo le vailaʻau B12 e mafai ona tuʻuina atu atoatoa e le letus, iʻa, sea kale, squid, ma gaʻo susu.

O lenei ua e iloa le mea e mafai ona sui aano o manu i le meaʻai. Ua faʻamaonia ai e le gata ina afaina ai le soifua maloloina, ae i le tele o itu o le a fesoasoani i le toe faʻaleleia ma le faʻamalosia o le ola maloloina ma le siʻitia o le faʻamoemoe o le olaga. E pei ona mafai ona e vaʻai, o le natura e matua mauoa lava e mafai ai ona e maua se isi mea i mea uma. Ma, i le fuaina o mea lelei uma ma le lelei, e mafai e le tagata lava ia ona faia se faaiuga e ai aano o manu mo meaai pe lafoai atoa. Ae, i le faia o au meaai, e tatau ona e manatua pea upu a le faavae o vailaau faafomai, o le fomai lauiloa o aso anamua Hippocrates: "O meaai e tatau ona avea o se vailaau mo i tatou".