O le a le faʻaaogaina o sana?

O le a le tele o mea ua tusia e uiga i mea aoga ma tatau lelei. E tusa o lena mea e aofia ai sina gaʻo itiiti ma le tele o meaʻai. O le a le tele o taimi i le sailiga o oloa fou ua galo ia i tatou e uiga i mea faigofie e aunoa ma le 'aiina. Na e iloa o le sana o se meaʻai laʻititi-calorie? O loʻo aofia ai minerale, vitamini ma le acid ascorbic. I le asō, o le a matou faʻamatala atili atu e uiga i le talafaasoloʻaga o sana, o ona penefiti ma pe faʻapefea ona 'ai lelei le fualaau aina aoga faapena.

Talaaga o sana.

I le avea ai o se laau totō, sa amata ona totoina sana i le lata i le 12,000 tausaga talu ai i Mekisiko. O 'au o sana anamua na 12 taimi e laʻititi nai lo aso nei. O le umi o le fetus e le sili atu i le 4 simita. O le tele o ituaiga Initia na faʻaaogaina le sana mo meaai, aʻo leʻi leva ona oʻo mai Amerika i Amerika i Amerika. O ata o sana sa maua i puipui o malumalu Initia. O nisi ituaiga na ofoina atu falaoa i le Atua o le La, faia mai falaoamata sana, ina ia maua ai se seleselega lelei.

O le Corn na lauiloa lautele i atunuu Europa faafetai ia Christopher Columbus. I le seneturi lona 15, na oʻo mai ai fatugala saito i Europa, i Rusia na masani i le mutia aoga i le XVII senituri. Atiaeina i nofoaga mafanafana - Crimea, le Caucasus, i saute o Ukraine.

I le amataga, sa ola le sana e avea o se laau teuteu, ae mulimuli ane, na talisapaia e tagata Europa le tofoina o sana ma ona mea aoga.

I Mekisiko i le taimi nei, ua totoina sana i lanu eseese: samasama, paʻepaʻe, mūmū, uliuli ma le lanumoana. Ua totoina le aganuu ma le pauka, e faapena foi Initia. O le suauʻu e faʻatuai ai le susu i le eleele, puipuia ai vao mai le ola, ma faʻapupulaina le fua o sana.

O Mekisiko, e pei oo latou tuaa, faaaoga se tele o sana. O le mea lea, o se tagatanuu Mekisiko e taumafaina pe tusa ma le 100 kilokalama o lenei fualaau faisua i le tausaga. Mo le faʻatusatusaga, i lo tatou atunuu, e le mafai ona ausia lenei ata i le 10 kilokalama i le tausaga.

Faaaogaina o sana.

I totonu o pusi o sana o loʻo aofia ai le tele o vitamini, minerale. I lona tuufaatasiga o loʻo i ai ni vailaʻau polyunsaturated e fesoasoani e tau ai ma le kanesa. O le faʻaaogaina masani o sana e fesoasoani e faʻaitiitia ai le cholesterol, faʻaleleia ai le vaega o meaʻai.

O le tau aoga o le sana i le 100 g e na o le 97 kalori. O loʻo i ai le suka, protein, suka, gaʻo, acid ascorbic, vitamini ma suauu meli.

O loʻo iai le aoga vitamin K, lea e talafeagai mo le faʻaaoga masani o le cardiovascular system. I nofoaga o loʻo faʻateleina ai e tagata 'aina lenei fualaau faisua i le tausaga, o le pasene o faʻamaʻi pipisi faʻamaʻi fatugalalo e maualalo.

O le vitamini E ei ai lona aafiaga lelei i le paʻu, lauulu, faʻagesegese ai le faasologa o le matua, ma o loʻo maua foi i sana. Vitamin B, o se vaega o le fualaau aina Mekisiko, fesoasoani e taulimaina le le mautonu, atuatuvale, aafiaga aoga i luga o le galuega o le tino.

E iloa e tagata uma, o le vailaʻau C fesoasoani e faʻamalosia ai le puipuiga. Vitamin D e tausia ai nifo maloloina ma ivi e malosi. O le uʻamea e manaʻomia mo i tatou mo le "lelei" toto ma se mea manaia lanu piniki. O le potassium ma le magnesium e aofia ai i le metabolism.

E fesoasoani le suāuʻu o le kulimi e faʻaitiitia ai le manava, e le o iai le cholesterol. Lelei pe afai e te mulimuli i se meaai. Maʻa e mafai ona faʻaititia ai aʻafiaga leaga i le tino pe a uma ona 'ai mea taumafa ma le ava malosi.

I tala faʻasolopito, o sana e maua ai se nofoaga mamalu. E fautuaina mo le puipuia o le hepatitis ma le cholecystitis, talu ai ona o lona aafiaga aoga i le gaioiga o le ate ma le gallbladder.

Ae ui i lea, o le taua autu o loʻo faʻatusalia e filo o loʻo afifi ai le pulu. E leai se mea e faʻamalosia ma faʻaaogaina, faʻamaonia le metabolism, faʻafilemuina le tino. Masks mai kernels kernel susu le paʻu, faʻamalulu.

Ua tupu le 'au i konetineta uma. E le gata i mea taumafa e faʻaogaina ai auʻau. Latou te gaosia le fila, palasitika, suauu palu, faʻapala. O le kusi o le elemene autu i le tele o fafaga manu.