Meaʻai e aoga mo nifo

O le a le mea faalilolilo o le faatosinaina o tamaitai e le mafaamatalaina? O le a le mea e mafai ona fasiotia ai se tagata i lea mea? Ioe, o se ataata matagofie! Ma o le faavae o se ataata matagofie o le maloloina ma le matagofie o nifo.

O le mea moni, i se tasi i le natura e maua ni nifo maloloina ma paʻepaʻe, ae i le vevela o le olaga faʻaonaponei, tatou te le amanaʻia i nisi o taimi le soifua maloloina o o tatou nifo, e faatatau i auaunaga a le fomai nifo i mataupu faʻafuaseʻi. Ae ui i lea, o le mealilo o se ataata maloloina lelei e matua faigofie lava - e manaʻomia ona e faʻaauau pea le tausia lelei ma ia 'ai mea taumafa e aoga mo nifo. O lenei tusiga e aofia ai se "sulu" o oloa o le a fesoasoani ia avea lau ataata ma mea lelei ma maloloina!

Siaki le pito i luga o taʻitaʻi e toʻasefulu o fualaau aina ma fualaau aina suamalie - e pei o kāloti, kukama, beets ma apu. O nei oloa e aofia ai vitamini ma microelements taua - peta carotene, vitamini B, D, C, E, K, ma le calcium, fluoride, iodine, uʻamea ma siliva, o mea sili ona taua o le faʻamalama ma le calcium e manaʻomia mo nifo. E le gata i lea, o le faʻaaogaina o fualaau faisua o le a avea ma ituaiga o masini mo gom ma nifo, o le mea mulimuli, i le ala, o le a latou fesoasoani e faʻaumatia fafie. E faigata le le iloiloina o vailaau vailaau o le lauusiusi, e le gata e mafai ona faʻamalosia ai le puipuiga, ae faʻamalofia ai foi le gasegase toto. O fualaau (strawberries, vine, currants ma cranberries) o se tuufaatasiga tulaga ese o pigments, pectins, o meaola oona ma le tele o isi vitamini ma microelements. Talu ai ona o ana meatotino, o le suanila ua faʻaaogaina e puipuia ai caries. E mafai foi e vine ona faʻaitiitia le ono gasegase o caries, ma i se faaopoopoga, e mafai ona avea o se sui o le antibacterial, o loʻo i ai mea faʻapitoa e poloka ai le tele o pathogens i le gutu. O fualaau 'aina e maua ai le amino acids, o meaʻai gaʻo susu, ma isi elemene. O le pine pine o loo i ai le vanadium, lea e fesoasoani i le atinaʻeina o le ponaivi ma le phosphorus, lea e fai ma puipui ai nifo. Amene, faafetai i mea o loʻo aofia ai i totonu, o se mea faʻapitoa faʻapitoa.

O oloa gaosi susu ei ai sona aafiaga taua i le tulaga o nifo. E mafai e Yogurt ona vave faʻaleleia le pH talafeagai, ma le calcium, phosphate ma le casein e fesoasoani i le tosoina o nifo. O le kulimi o se auala lelei e puipuia ai caries, e faʻaleleia ai le maualuga o le calcium i le 60%, ma o le curd e aofia ai proteins, lactic acid, iron, magnesium, faapea foi le calcium ma le fulukalama e aofia ai le faia o le ponaivi. Mai le tulaga o le vaai i meaola, o le sami ua manatu o se meaʻai lelei e maua i vitamini ma elemene o elemene, ia e aoga tele mo nifo. O lapisi e mauʻoa i le riboflavin faigofie, calcium, sodium, magnesium, manganese ma le uʻamea, o loʻo i ai le puipuiga i nifo ma le paʻu, ma faʻaleleia ai le tuputupu aʻe o le nifo, puipuia ai le fausiaina o le paʻu ma le faʻaleagaina o le maʻa. O le iʻa o le a avea ma 'oa tele o iodine, lea e puipuia ai nifo mai caries. O le meli o se mea aoga foi mo nifo.

O le a avea ma se meafaigaluega sili ona lelei mo le faateleina o le puipuiga, o le a aʻafia ai le soifua maloloina o nifo. O le a avea le Propolis o se vailaau e sili ona lelei, o lea e lava ai le faʻataunuʻuina o sina meli honey, lea o le a fesoasoani pea e fufulu ai nifo, faʻapea foʻi ma le togafitiga lelei o le mumū o gums ma stomatitis. Ua leva ona faatuina e Propolis ia lava o se tasi o togafitiga sili ona lelei i le togafitiga o caries ma le umi, ua iloa ai e tagata atamamai e tusa ma le 100 mea aoga mo le puipuia o nifo. I le lanu uliuli ma le lanumeamata o loo i ai vailaau faʻasaina e puipuia ai le atinaʻeina o siama faʻamaʻi.

Faʻafetai i le antioxidant, o le catechin, o se vaega o le lauti, faʻamavae le siama e mafua ai le manava manaia, o lea o le a avea ai se ipu ti lauti ma se faʻalavelave masani i le manogi le lelei. O vai inu, faʻamaoaigaina i le suavai, ei ai le aafiaga aupito sili i nifo - e puipuia ai taʻavale, faʻaputuina le meaʻai, fasi siama. O fuamoa moa e aofia ai le 12 vitamini, tele micronutrients. O le faʻaaogaina o le atigi pupuʻu o fuamoa o le salu e faʻaolaina ai le faʻamālōlōina o manuʻa laʻitiiti i luga o gums, puipuia ai le gaʻo, faʻamalosi ai nifo. O nei oloa uma o le a aafia ai e le gata i le tulaga o ou nifo, ae o le soifua maloloina foi o le tino atoa. O le faʻaaogaina i aso taitasi e fufuluina ai ou nifo i vitamini taua ma microelements. I le faaiuga, ou te manao e matau nisi o oloa e maua ai le faafeagai i nifo, o lona uiga, latou te uunaia le toe gaosia o siama ma le atinae o caries. O le taʻitaʻiga i le lisi o mea e sili ona leaga mo nifo o ni mea inu gaʻolala ma o mea manogi malolosi.

O le tele o mea aoga ma le suka i nei oloa o le mea moni o le "paʻu" le uila o nifo. O fualaau suamalie sili ona fiafia i ai o se lamatiaga lea i nifo ona o le maualuga o mea e maua mai i na lava mea e tasi, ioe, e leai se tasi e faafitia ona aoga aoga, ae o tagata uma o le suamalie moli e fautuaina e faʻaaogaina e ala i se paipa, pe fufulu vave le gutu pe'ā uma ona fufulu sua suamalie. Faatasi ai ma isi mea, o le faʻaaogaina o meaai vevela, faʻatasi ma le malulu (faʻaʻataʻitaʻiga, kofe i le kulimi kulimi, faʻaaogaina o mea vevela i le malulu), e fesoasoani i le faʻavaivaia o le maʻamala ma faʻaosofia ai le faʻaalia o vaʻa.

E le fautuaina e tagata fomai se togafitiga i se faiga mo le faʻamalosi o le nifo, aua o lenei faagasologa ua manatu mamafa tele. O se vaega o nisi popo peroxyide carbamide e aafia ai le afaina o le nifo ma avea ai ma paila. O le mafiafia o le nifo e mafai ona oʻo atu ai i le faʻalauteleina o le lagona o nifo ma pulu. Ina ia faatumauina le mama o le natura o nifo, e tatau ona matau nisi o tulafono - aua le faʻaaogaina le kofe, sikaleti, fufulu ou nifo i taimi uma ma asiasi i se fomai nifo.