Sov composition
E tusa ai ma a latou vailaʻau faʻamalosi, o le fefete e matua le mausali: e faʻalagolago i lona ituaiga i le tele o ona foliga. I le taimi nei o loʻo i ai nei e tusa ma le tasi ma le afa afe meaola. E le gata i lea, o le tuufaatasiga e sili ona faalagolago i luga o le auala e faʻatele ai le fefete. O le tele o taimi latou te aofia ai le kuata o le mea vevela ma le vai talatala. O le mea vevela e aofia ai vaega e pei o gaʻo, vailaau palapala, vailaʻau, gaʻo ma pulu.
O mea leaga e masani ona faʻatusalia e le potassium ma le phosphoric acid. I totonu o le gaʻo o le fefete, o polysaccharides o loʻo i ai, ma i le protein, amino acids, e aofia uma ai meaola talafeagai; i le gaʻo e mafai ona maua polyunsaturated ma oona gaʻo.
Eseese o le fefete
Eseese o le fefete ua aoao e iloagofie i le faaiuga o le sefuluiva ma le amataga o seneturi lona luasefulu: sa faia e le au saienisi le tele o suesuega ma le tele o galuega i lenei mataupu ua tusia.
Faatasi ai ma ituaiga masani o le fefete, o loo faaaogaina i aso nei i le tele o alamanuia, e mafai ona e faaigoa e pei o le pulumu, tao, malogo malosi, pia, vave, uaina.
O le auala pito sili ona faigofie o le sailia lea o le fefete a le fai meaʻai - ua faʻatau atu i soʻo se faleoloa, o loʻo tumu i nai taga laiti; latou te lava le umi o le ola ma e faigofie ona faʻaaoga - e tusa lava pe mafai e se tamaititi ona kuka i latou i luga o latou faavae.
O le fefete ua faʻamamaina e lauiloa foi o le faʻamalama. E sili atu le faigata i le teuina: pe afai e teuina i fafo o le pusaaisa, a maeʻa le lua vaiaso e le talafeagai mo le faʻaaogaina, ma pe afai o le vevela vevela e tusa ma le tolusefulu tikeri, e faʻaititia le ola ile tolu i le fa aso.Ta fautuaina e teuina i totonu o le pusaaisa, o le a lava lea e faʻasaoina ai a latou meatotino mo le lua masina. Aʻo leʻi faʻaaogā le fefete, e tatau ona faʻafefiloi le mea e faʻafiafia ai i le vai mafanafana.
O le fefete vevela ei ai lona ola umi pe afai e le tatalaina lona afifiina: i se malulu malulu e mafai ona taoto ai e tusa ma le lua tausaga. O le lalaga faʻafefete e manaʻomia le teuina i totonu o le pusa tapuni ua tuʻuina i totonu o le pusaaisa - o lea e mafai ona teuina mo le tusa o le fa masina.
O le fefete vevela vevela e tatau ona solo i totonu o le vai mafanafana (tasi vaega o le fefete i vaega e fa o le vai), tuu mo le sefulu minute, ona faʻaali ma ia sili atu.
E vave lava le tutusa o le mea i ai le fefete ma e faʻaaogaina tutusa i le auala lava e tasi, e tusa lava pe o le a latou sauniuni mo le faʻaaogaina pe a uma le sefulu minute i le vai mafanafana.
O ituaiga eseese o le fefete e mafai ona taofi a latou gaioiga mo se taimi umi pe afai e malolo, ae aua le faia faanatinati - latou te nofouta i suiga o le vevela e faaleagaina ai sefe sivili, ia tatau ona faasolosolo faasolosolo faasolosolo malie, ma e tatau ona vevela le vai e tatala ai.
E ese le fefete a le keke mai mea na faʻaaoga mo le suʻega, ma e tele naua. O le mafuaʻaga lea e eseese ai lanu lanu eseese, tofo ma isi uiga. Mo se faʻataʻitaʻiga, ua faia El ma le fefete faʻapitoa, lea e le faʻaititia le ava malosi nai lo isi meaola. I le avea ai o se tulafono, o loʻo i ai le lefasi a le faifaʻaili i le tulaga o se vai, mo lenei mafuaʻaga, aʻo lei faʻaaogaina, e le manaʻomia le soloia.
E faʻafesoʻotaʻi foʻi le fefete mo le kuka kvass, peitaʻi, i lenei tulaga, lactobacilli e auai foi i le faagasologa.
Yeasts e faʻaaogaina e faia ai vailaʻau eseese eseese o loʻo i ai se malosi maualuga mo le ola ai i se tulaga e maualuga tele le 'ava malosi ma le maualuga o le vevela e masani ona mate ai isi yeasts.
E i ai isi ituaiga o le fefete e le faʻaaogaina mo le taoina - meaʻai po o meaʻai faʻafefete: latou te uia togafitiga vevela ma o atu i se tulaga e le toaga, ae o latou sel e tumau pea i le taimi e tasi, lea e fesoasoani e puipuia ai vitamini, protein ma isi mea aoga. I le tele o vitamini, ma e mafai ona e faʻatau i latou i matagaluega o meaʻai maloloina ma falemaʻi.
Faaaogaina o le fefete
O ituaiga eseese o le fefete o loʻo faʻaaogaina i aso nei i vāega eseese: vkvasovarenii ma le gaosia, alamanuia - sili ona masani i le falaoa, inu uaina, le gaosiga o nisi meaʻai susu, vailaʻau (faʻapitoa ma faʻamalolo), kuka.
Yeasts o loʻo i ai le tele o vitamini ma le maualuga o palatini, o le mea lea e mafai ona faaopoopoina i se mea faʻapitoa i ipu eseese, ma o faʻataʻitaʻiga i lenei itu na faia i le muamua tolu o le senituri lona luasefulu, ae o lenei faiga e le lautele le faʻasalalau. E i ai le manatu e mafai ona faʻafefiloi le fefete i le lanu meamata, o le pusa kapisi fou ma le inu, rassolniki, borsch, saukasi lanu paʻepaʻe.
Vaʻaia togafitiga o le fefete
E mafai ona faʻaaogaina le falaoa faʻanatura ma le fefete a le faifaʻailoa e fai ma vailaau; faʻapena foi ma lo latou faʻaaoga, fualaau faʻapitoa e pei o le hephephytin, lea o loʻo faʻamatalaina i tagata gasegase ma faʻafitauli o le tino, faafitauli o le paʻu, hypovitaminosis ma le faʻafitauli o le tino, e mafai ona faia ma le faʻaaoga.
I le tulaga o le suavai, e mafai ona faatonuina le fefete e se fomaʻi faapitoa mo le fofogaina o le tautala e faʻalauteleina ai le faʻaaogaina o meaʻai eseese, faʻaleleia le gaioiga o le manava, gaʻo ma le pancreas, faʻaleleia le puipuiga o le totoga i faʻamaʻi eseese e mafai ona mafua mai i siama ma siama. Ma o le fefete vai i lenei itu e sili atu ona aoga nai lo le fefete faʻamago. E le gata i lea, o le fefete e mafai ona faʻatulagaina mo gastritis, enterocolitis, toe faʻafoʻi mai faʻamaʻi ogaoga. Ina ia togafitia i se tulaga tutoatasi e ala i le faʻaaogaina o le fefete ua matua faasaina - e tatau i le fomaʻi ona faʻatonu togafitiga.