O a meaai e le mafai ona faʻaopoopo i le taumafataga?

E i ai nisi ituaiga o meaʻai e sili atu ona le lelei le fefiloi ma isi i lau taumafataga. Afai e te 'aina i le tasi taumafataga, ona mafua ai lea o nisi gaioiga o le suka i le manava e le lelei mo oe. E le o lona uiga o nei oloa e leaga pe e te le fetaui, ae o le fualaau oona nai lo le gaosia o meaai, e tatau foi ona e faʻaaluina le taumafaiga i le fesuiaiga, filifilia o le saʻo saʻo. E le o taimi uma e mafai ai - e le mafai ona aloese mai faʻafitauli i le faʻaogaina.


A maeʻa ona e 'ai e te maua le faʻalavelave, faʻavasega au lisi, manatua po oa ma a latou meaʻai. E tasi le tulafono faigofie o le fetaui lelei o meaʻai uma: aua le faʻateleina faʻamalosi ma meaʻai e iai le suka ma le suka. E ui lava, e le faigofie tele ona faia. O le a tatou malamalama atili i auiliiliga.

O a mea oi ai?

Mea taumafa ma le maualuga o le protein: nati (tele o latou), cereals, pi ma pi, soya, moa, fuamoa. E aofia ai foʻi meaʻai uma a manu, iʻa, sisi ma le siʻi suka. O fuamoa mumu fuamoa, eggplantal ma susu o squirrels (o loʻo i ai se polotini laititi-molécula i totonu).

Carbohydrates o le suka ma o lo o aofia ai oloa (oloa gaosi oloa, mo se faataitaiga), sipuni, meli ma fua.

Starches e aofia uma cereals, pi (sei vagana ai soya), pi, pateta ituaiga uma, oanati, zucchini ma ytykva. O le maaleale o le galo o: cauliflower, carrots, beets ma rutabaga.

Fats ei ai le olive, sunflower, kulimi ma le suāuʻu manogi, tele o fatu, gaʻo gaʻo, palu, kulimi ma kirimi kirī.

O fua e le o se mea suamalie - e iai foi le afa-acidic ma le malosi i totonu ia i latou. O fua suamalie o fig, vine, dates, apricots, apricots mago, palu, vine, persimmons. E faapena foi pears ma apu o ituaiga suamalie. O fua o fualaau 'aina o fualaau' aina uma, rimoni, vine vine, fuamoa, apu oona. Fualaau-Semi-acid - cherry, peaches, apricots, blueberries, currants ma strawberries.

Nekrahmaliastovoshchi ma greens - letusi, chicory, seleri, laumei, lapisi lau, kāpisi, meaʻai, sorrel ma le aniani. E aofia ai foʻi fuamoa eggplant, kukama, pasili, kohlrabi, rhubarb, kelati, asparagus, pepa suamalie ma le radis.

Faʻasalaga faʻasalaga faʻatasi ma starches

O aʻafiaga i faʻamaʻi-o loʻo aofia ai mea faʻamaʻoti e faʻaumatia ai le enzyme ptyalin, lea e malepe ai le malolo. Faʻatasi faʻatasi ma mea taumafa ma meaʻai e le tatau ona i ai. Mo se faʻataʻitaʻiga, pe a 'ai lau falaoa, o le manava e faʻaaogaina le eleʻele eleʻele. O le sua suamalie i le taimi o le veleina o falaoa o loʻo i ai se mea e le mautonu. O le taimi lava e paʻu ai le malo mai le falaoa, e amata ai ona gaosia le manava o le hydrochloric i totonu o le manava e faʻaoga ai squirrels o falaoa. O loʻo i ai i le taimi nei se lua-gaioiga: faʻamaʻiina o le maso ma le polotini. E faigata tele lenei mea mo le tino. O le falaoa, aemaise lava le uliuli, o se oloa o se mea faigata i totonu o le manatu o le enzyme.

Afai o le taumafa o meaai e 'aina e falaoa ma aano o manufasi, o lona uiga e le o le tulaga le mautonu o le vai gastric ua faasaolotoina i totonu o le lua itula muamua, o le a le mafai lava ona faasao le suavai suamalie. E manaʻomia e le malose se tali o le eleele, e gaosia i le oral vevela ma i le duodenum. O le polotini, i le itu, e manaomia ai se alalaʻau i le manava, e gaosia e le tele o isi enzymes nai lo le malo. O le mea lea, o falaoa, cereals, pateta ma isi meaʻai e tatau ona vavae ese ma aano o manu, iʻa, fuamoa, sisi, cheese cheese, nati ma isi meaʻai.

Le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina

O le polotini o le gaʻoina o otaota o loʻo faʻapalapalaina e ala i le gaioiga o se enzyme pei o le pepsin. E na o le acidic medium e galue ai, ma o le mea e faʻasaina e taofi ai. I le faʻaogaina o meaʻai, o le gastric juice e suia ai le tuufaatasiga mai le le mautonu i le malosi o le suka, e fuafua lava i meaai na tuʻuina atu i ai. Talu ai ona o le pepsin e sili ona malosi i se siosiomaga oona, o le toatele e talitonu sese e ala i le faʻaaogaina o vailaʻau faʻatasi ma palatini, o le a latou fesoasoani e suʻesuʻe le polotini. O le mea moni, e fesuisuiaʻi: o meaola e faʻalavelaveina ai le pule faanatura o le suka gao. O fualaau oona e matua faʻaleagaina ai le pepsin ma faʻaitiitia ai lana pule faʻanatura. O le manava masani e mafai ona faʻatuʻuina uma gaioiga e manaʻomia mo le faʻapalaina o le protein. Ae, i soo se tulaga lava, o le faʻaaogaina o meaʻai faʻatasi ai ma aʻafiaga e faʻaleagaina ai fuamalie. Aua le inu meaʻai i le sua oona, aua e te 'ai i le siʻi kuka ma fualaau suamalie ma isi.

Gaʻo sisiʻo ma palatini

O le tino e faʻaitiitia ai le puleaina o le suka gastric. O le i ai o le gaʻo i meaʻai e faʻaititia ai le tele o le faʻamalositino e mafua ai le manava, faʻaititia le gaioiga o le gastric glands, faʻaititia le aofaʻi o le suka o le hydrochloric ma le pepsin i le vai gastric, ma o nisi taimi e vaeluaina ai le suavai gastric. I se isi faaupuga, o meaʻai e aofia ai gaʻo (kulimi, pata kulimi, kulimi mumu, meaʻai gaʻo) e le mafai ona faʻatasi i le taimi e tasi ma soya, fuamoa, sisi poo aano o manufasi. O le tele o lauusiusi ma laulaau lanumeamata e taofia ai le tali o gaʻo. O le mea lea, afai e te 'ai ma gaʻo faatasi ma palatini, e mafai ona e faʻaopopo atili ia i latou ma greens - o le a laveaiina lou manava.

Le faʻafeteina ma gaʻo vailaʻau ma palatini

Vsesahara - suauu, meli, fua suamalie - ia i ai se aafiaga vave i le pulelasi o le vai gastric ma luga o le uila lava ia o le manava. E mafua ona e tatau ona paʻu i totonu o le fatu le meaʻai. Afai ei ai ni vailaʻau 'eseʻese, o latou, e le umi ona i ai i le manava, alu i totonu o le manava. Afai e te maua i latou ma ni palatini poʻo ni meaʻai, latou te tumau pea i le manava mo se taimi umi, seʻia oʻo ina totoe le meaʻai. O le mea lea o le malosi ma le lagona o le lofituina o le manava.

Faʻavaʻavaʻavaʻa le 'eseʻese faʻatasi ai ma meaʻai

Totoina o le vein amata i le gutu ma faʻaauau mo sina taimi i totonu o le manava. E le o aʻafia le kulimi gaʻo i totonu o le manava, ae ua naʻo totonu o le vavalalata. Afai e te 'ai meaʻai suamalie ma isi meaʻai, o le a tolopoina i totonu o le manava. E vave lava ona amata ona feoaʻi solo i tulaga o le susu ma le vevela, ma o se taunuuga o loʻo i ai se aafiaga faʻagaeʻetia.

Jelini, jam, fualaau aina, siamu, lole, suka, siaki, o le meli o loo aofia ai gaʻo. Afai e te 'ai faatasi ma le falaoa, kuki, falala, pateta ma isi meaʻai, o le a mafua ai se pala. O le tele o tagata e taumafa i le falaoa ma le suka mo le 'aiga o le taeao ma mo le tele o tausaga latou te mafatia i le maualuga maualuga o le tino, o le fatu vaivai, o meaola ma isi maʻi eo faatasi ma le manava. E toʻatele e talitonu afai ei ai le meli nai lo le suka, o le a leai se faʻamalosi, ae e leai.

O le susu e leai sona aoga!

E manatu i le natura e faʻapea, o meaola uma o mamame i le taimi muamua e le 'ai i se isi lava meaai, sei vagana ai susu. Mulimuli ane e oʻo mai le taimi e amata ai ona latou 'ai isi meaʻai, ae latou te vavae ese mai le susu. Ma, i le taimi mulimuli, o le suiga, e oʻo mai, pe a latou le faʻaaogaina le susu ma e le toe avea. Manatua: o le susu o meaai ia a tamaiti. I tagata matutua e leai se mea e manaʻomia. Ona o le i ai o le polotini ma le gaʻo i le susu, e le mafai ona faʻatasi ma isi meaʻai. O le ulu atu i le manava, o le susu o le a liliu ese, ma fai ai se siʻosiʻaiga fale. O lenei meaola e teu ai meaʻai i totonu o le manava, ma vavaeeseina ai i latou mai aafiaga o le suka gastric. O meaʻai e le faʻapalaina seia oʻo ina vaeluaina le susu.