Mea aoga o le pala

O se taunuuga o le gaosia o saito mo le gaosia o falaoamata, otaota - bran - ua maua. E masani ona latou o atu e fai ni meaʻai fefiloi mo le fafagaina o manu ma manu. Ma o lea la ua avea le paʻu ma oloa o meaai ma tagata - e masani ona faʻaaogaina i oloa gaosi. O le a se mea tatou te iloa e uiga i aoga aoga o le paina? Seʻio tatou mafaufau.

O mea taua ma togafitiga o le pulu na maua i taimi anamua. Ae faʻafetai lava Hippocrates ia latou mea totino ma fautuaina tagata uma e faʻaaoga e avea o se meafaigaluega lelei mo galuega masani ma le faʻamamaina o le gastrointestinal tract. I Rusia, i aso anamua, o falaoa na tao mai i le falaoamata o le fesuisuiai mafiafia, na foliga mai o le pala. Na aai tagata i ni tagata masani masani, ma sa faaaogaina e le mauoa ni falaoa mai le falaoamata paʻepaʻe papaʻe, ma sa maitauina e le aoga tele. O tagata masani na kukaina falaoamata mai le falaoamata paepae i aso malolo. O le 'ai o falaoa mai le falaoamata papaʻe O le anapogi o se agasala sili.

Lafoaia aoga.

E pei ona i ai, o le tele o vailaau oona o lo o aofia i fatu o le cereal o loʻo teuina i totonu o le meaʻai i fafo o le raiurourone. E foliga mai i le gaosia o le falaoamata o le vasega aupito maualuga, ua faʻamamaina fatu, pulu ma le paʻu o le fatu, o fatu o le saito e alu i otaota. O le iʻuga, o le falaoamata o le falaoamata e aofia ai le paʻu mamā, lea e leai ni vitamini ma elemene, e manaʻomia mo le soifua maloloina o le tagata. Ma o mea taua ma aoga uma lava o loo i totonu o fatu atoa, ua pala. E mafai ona faʻamauina o le lalala o se mea aoga tele, lea e fautuaina ia aofia ai se meaʻai maloloina.

Faʻavaeina o le lala.

O le fatu o le saito po o isi gaʻo o le gaʻo o se puna sili lea o le fiva lea e talafeagai mo le lelei o le gaioiga o le iniseti ma le masini atoa. Ua faapea mai saienitisi afai e faaaoga e se tagata ni meaai e sili atu ona leaga ma tele fiva, semanu e faaloaloa atu lona ola, ma o le lelei e mafai ona sili atu. Naʻo le pala ma 'ai ia meaʻai. O le fiber, lea e tele naua i totonu o le paʻu, e le lelei ona faʻaaogaina, ma o lona aoga aoga lenei.

I totonu o le paʻu o le macro ma microelements talafeagai, vitamini B: B1-B12, faʻapea foʻi ma le vaitamini A ma E. O i latou uma e taua mo le lagolagoina o le tele o galuega a le tino o le tagata - latou te fesoasoani i le faʻaleleia atili o le polotini, carbohydrate, gaʻo, masima-vai, masini eletise. Faʻafoe galuega o le cardiovascular, digestive, popole, faʻalogo maso o le tagata. Auai i faiga o le hematopoiesis.

Vitamini, o loʻo iai i le paʻu, faʻaleleia le paʻu o le paʻu, lauulu ma le fao, faʻaleleia le faʻaleleia o le tino, e manaʻomia i le taimi atoa o le soifuaga o se tagata e tausia ai se vaaiga lelei ma le puipuiga.

Afai e te faʻaaogaina pea le pulu i au meaʻai, ona faʻamamāina lea o le tino mai mea mamafa matautia, o le aʻafiaga o tumutumu i totonu o le manava i le eria o le kolo ua faʻaititia.

Metotia e faʻaaoga ai le lala.

O le suauu kuka mo le taumafa e faigofie lava. Ina ia sauniuni, e tatau ona e ave sina vaega o le paʻu, sasaa i le vai inu ma tapuni le tapuni. Alu mo le luasefulu minute, ona faʻaulu ai lea o le vai, ma sauni. O ia meaola mai le paʻu e mafai ona faʻaopopoina i ni ipu poʻo se mea e faʻaaoga e pei o lea, fufulu ile vai. O le ulu atu i totonu o le manava, bran, ona o ana mea totino e taofi ai le vai, aua nei eli ma faaauau pea ona e ulufale i totonu o le manava. I le taimi latou te ui atu ai i totonu o le manava, e faʻamamāina mai le gaʻo o meaʻai ma gaʻo.

E fautuaina tagata matutua e faʻaaoga le bran, amata i le tasi le sipuniti, toe tasi le sipunipuni faatasi ai ma meaʻai i le aso mo le lua vaiaso. Pe a toe foʻi le manava i le masani, e tatau ona faʻaauau pea ona faʻaaogaina le bran i nisi taimi mo le lua teasusu i le aso.

I le va o meaai autu, e mafai ona e faʻamaloina le paʻu i le susu, kefir, yogurt ma isi mea gaosi susu i le tele o taimi i le aso. O le fautuaina i aso taitasi o le paranesi e 30-50 g.

Ina ia toe faʻamalosia le malosi pe a mavae le gasegase tuga, faʻavaivaia tagata, faapea foi ma tagata matutua, ua fautuaina ina ia faʻaaogaina togafitiga faafomaʻi o le pala. Tasi le sipuni faatasi ai ma se paʻu o le fagu mo le 400 g vai ma kuka mo le 30 minute, faʻaosoosoina pea. Aveese mai le vevela, ia faʻamalolo i le vevela o le potu. Ina ia faʻaleleia le tofo, e mafai ona e faaopoopo se sipuni sipuni o le meli ma ave i ni vaega tutusa i le aso atoa.

Faʻaaoga mea aoga o le paʻu ma mo le togafitiga o le bronchitis : 400 gm o soʻo se paʻu e faʻatumu ai le tasi lita o le vai inu, kuka mo le 10 minute. Faʻamasalaga e faʻaigisi, ona faʻavaivai ai lea. Ina ia faʻaleleia le tofo, e tatau ona e faaopoopoina le suka suka. Taumafa vevela, nai lo lauti poʻo kofe, i le aso atoa.

Afai e te le 'ai i le afiafi pe a mavae le 18 itula, ae i ai sau fiaʻai tele , ona fesoasoani ai lea ia te oe i le lima o le palanikeke ma le ipu o le yogurt poʻo le kefir, ma o le a aveesea e lou tino ni aʻafiaga e le manaomia.

Fiber, o loʻo iai i totonu o le lala, o loʻo i ai se aoga aoga - e faʻaititia ai mea o le cholesterol ma le suka i totonu o le toto. I le maʻisuka, ua fautuaina tagata e masani ona faʻaaogaina le bran e avea ma sui e sili ona lelei mo le toe faʻafouina o le metabolism ma le faʻaitiitia o le suka.

O ai ua faʻasaina e le aufaʻalo?

E ui lava i le mea moni e fesoasoani le lago e faʻamamā le tino o toxins ma le kulimi kulimi ma fesoasoani ai e aveese otaota e ulu i totonu o le tino ma fualaau faisua ma fualaau, e le aoga i tagata uma ma i ai le faʻasaʻo. E le mafai ona faʻaaogaina mo faʻamaʻi pipisi faʻamaʻi, faʻalauteleina o gastritis, polyps i totonu o le manava ma le ogaoga. Faatasi ai ma nei faamai, e mafai e le palanila ona mafua ai le afaina o le mucous membrane o totoga i totonu.