O le a se mea e tatau ona ou 'ai i le malulu?

E te fiafia mo le taunuu mai o le taumalulu? Po o ana uo tumau - kiona, malulu, aisa ma se aso puupuu puupuu - pe na o lou ita? Ina ia aua nei paʻu i se olaga atoa i masina o le taumalulu, e tatau i se tasi ona manatuaina i le taumalulu e tatau ona le gata ina fai laei lelei, ae ia 'ai foi i le mea saʻo.

O lea, seʻi o tatou talanoa e uiga i mea e tatau ona e 'ai i le malulu tele.

I le taumalulu, o le tino e masani ona "fesili" mo aano o manu ma aano o meaʻai. Aua e te faafitia oe lava manaoga, ma vaai i meaʻai eseese: faia se teuteuga i le mea moni o le tele oi latou e atiina ae e sui o atunuu mafanafana. Ma i le malulu, e tele le malosi e faʻaalu e le tino e mafanafana ai, ma e tatau ona toe faʻaleleia le malosi o le malosi - faʻaleleia le tele o gaʻo ma meaola o meaola i le lisi. E le gata ina latou fesoasoani i le faʻaputuina o le vevela, ae aofia ai foʻi ma meaʻai gaʻo - faʻamalosi tino masani, e taua i le faʻatonutonuina o le galuega o le gastrointestinal tract ma aoga mo le cardiovascular system. O le isu o manu e aofia ai le cysteine ​​amino acids, lea e aafia i le faʻamalosia o puipuiga. Ma mo le susu o le moa susu o le ai ai se faʻafitauli faʻapitoa.

Ae peitai, e le gata o aano o manu e maua ai le vevela manaomia. Le au mulimuli i vailaau i sasaʻe - o tagata o le vao - aua e te vaivai e toe fai atu e uiga i le eseesega o oloa o fualaau faisua, faʻamafanafanaina i matou i le malulu. O le mea lea, ua fautuaina e Ayurveda le vevela o mea manogi i le tele o taimi i le malulu: lanu uliuli ma le mumu, lenamamoni, togafiti. O le mea mulimuli, e ese mai le vevela, o le a tuʻuina atu i le tino ma le taugofie o le malosi, aemaise lava le le mafaamatalaina i le faaiuga o le taumalulu. O le mafanafana o le a tuʻuina atu ai le tino ma nai fatu - aemaise lava almond ma cashews, faʻapea foʻi ma pistachios ma walnuts, e tatau lava ona faʻaogaina.

O le mafanafana o le tino mai totonu e mafai ona gaosi ipu mai pateta, tamato, kāloti, paluka, kuluti, pi, ma lapisi e le galo. Ma mo le 'aiga o le taeao i se aso malu, cereal - wheaten, buckwheat poʻo le gerbil. Oatmeal e latalata tele i le taua o mea taumafa ma mea o iai vitamini A, E, B1, B2, B6 ma le amino acids i susu o susu, ma o le biotin oi ai e aveesea ai le mago ma le paʻu o le paʻu ma taofia ai le lauulu. O lea la e mafai ona faʻaogaina ai vaomalo i fafo - e pei o mata puipui.

E mafai ona e faaopoopo ni fatu ma fualaau suamalie suamalie i le falaoamata: vine, fig, dates, apricots mago, ma mea manogi e tasi: faapalaʻau, cinnamon, cardamom.

O le mea e ofo ai, o meaʻai susu ma citrus i le taumalulu e sili atu le aua nei aʻafia, aua o meaola o loʻo i ai i totonu o le tele, galue i le tino faafouina. O le mea lea, o la tatou masaniga o le taumalulu i luga o tangerines ma oranoa naʻo le aveeseina o le vevela ua leva ona manaʻomia mai le tino. I le malulu malosi e lelei tele le tuʻuina atu o mea e sili atu ona suamalie i fualaau suamalie: pears ma faʻi, e le o ni apu oona, vine. Masalo, e tasi le faʻasalaga i lenei lisi - o se fusi, lea e faʻaleleia ai le vevela o le tino, e ui lava i lona tofo. O le soa o le taumalulu o le le lava lea o le "hormone o le fiafia" o le serotonin, mo le faia o le malamalama e manaʻomia. Filifilila ma faʻi fesoasoani e taulima ai faʻafitauli o le taumalulu.

E te manaʻo e puipuia oe lava e faaopoopo atu i le malulu? Ave i le taeao se tasi sipuni sipuni o le meli ma se pine o le pepa uliuli - seʻi vagana, ioe, e leai sau allergies i nei mea. Afai ua e faateleina le eletise o le suka gaosia, e fautuaina le meli e solo i totonu o le vai mafanafana.

Lea i fulufulu e sili ona lelei e inu ai le uliuli - pe a faʻatusatusa i le lanu meamata ua sili atu ona faʻamalamalamaina meatotino. O togalaau vao e aoga foi, aua e toetoe o laau afu, sei vagana ai ituaiga ituaiga mint, fesoasoani i le mafanafana o le tino. Ma le isi, pe a tataina le lauti, 'aua neʻi faʻamalo le meaʻai e tofo i ai: o lenamon, cloves, ginger poʻo le cardamom.

I le tino i le malulu e masani ona galue, e manaʻomia uma fualaʻau ma meaola gaʻo - mea e maua ai le malosi. O latou masani i le aso e 30 g, ma e mafai ona tufatufa pei o lenei mea: gaʻo o meaola manu - fua 10 (pata, susu susu, pe a manaʻomia - se paila o gaʻo), fualaau aina - 20 g (sunflower, olive, masini poo le suauu paʻu) .

E le galo le gaʻo susu o susu i le taumalulu: o susu susu o loʻo faigofie ona faʻafefiloi, ma o susu meaʻai e lagolagoina ai le microflora o le intestinal ma maua ai le faʻamalosia lautele i le tino.

Puipuia o manu ma laau toto - o se fale mo maso ma le puipuia o le tino mai siama - e manaʻomia ona sui. O le tele o polotini fualaʻau e maua i sana, pi ma pi, manu - i aano o manu, iʻa, fuamoa, kisisi ma le sipisi. Tau lava ina aua le faʻaleagaina: sili atu le puipuiga, pei o gaʻo ma gaʻo, o loʻo teuina i gaʻo. Faʻalagolago i le feusuaʻiga, tausaga ma le gaioiga, e tatau ona e faʻaaogaina le 70-100 g porotini.

I le taumalulu, e fautuaina e 'aina fualaau aina e lima ma fualaau faisua i le aso, e filifilia ai i latou e lanu samasama poʻo moli. E mafai ona avea ma fua fou ma faʻamaisa, fualaau faisua ma vine. Berries o loʻo i ai le maualuga o le vitamini C - currants, cranberries, sea buckthorn, rosehips, cloudberries poʻo kalina - e mafai ona mo le taumalulu ma solo i le suka, ae le kuka, ona teu ai lea i se nofoaga malulu. O fualaau suamalie o loʻo aofia ai foʻi le tele o vitamini ma elemene, e aoga i le puipuia o le taʻavale ma e manaia. Mai vine e mafai ona e saunia le sami, faʻatumu i vai inu ma tuʻu ai mo le 6 itula. E sili atu le faaopoopoina o le meli ae le o le suka, e tatau pe a uma le mafanafana - o le vai inu e faʻaumatia ai mea taua o loʻo i totonu o le meli.

I le taumalulu, e manaʻomia e le tino le tele o le vaitamini C, lea e mafai ona maua ma sau masani sauerkraut - 150 kalama o loʻo i ai le fua o le vitamini C, ma vitamini B6, K, gaʻo siama ma le lactic acid.

O le paʻu i le tau malulu e afaina mai le malulu ma le matagi, e manaomia ai vitamini A ma E. O le muamua o loʻo i totonu o kāloti - e sili atu ona faʻafefiloi i ipu e faaopoopo i ai se mea gaʻo - kirimoli moli po o se fualaʻau manogi, lea e aofia ai foi le vitamini E. I le aso, e fautuaina e faʻaoga lua sipuni tele o le suauu - e le afaina lau ata.

O le faʻaleleia o le le atoatoa o le vitamini D, e talafeagai mo ponaivi ma gaosia e le tino i lalo o le malosi o le la (ma i le taumalulu e matua laitiiti lava) o le a fesoasoani i fuamoa ma meaʻai susu, ae tele le ate ate.

O le magnesium ma le calcium, uʻamea ma le 'apamemea, faʻapea foi le zinc ma le seleni (o loʻo faasino atu foi i le natura faʻamalosi) e aofia i le faʻamalosia o le puipuiga ma le faatumauina o le matagofie. Manatua e tatau ona e 'ai le moa, iʻa, avoka, legumes, fatu sesame, sunflower ma pikiakini fatu, fig, olives, fualaau mamago, laʻau laʻau ma broccoli - puna o nei minerale ma elemene.

O nei mea uma e mafai ai ona e tausia se taumafataga maualuga i le taumalulu ma o le a fesoasoani ia te oe e tumau ai i le malulu, faasaoina o le soifua maloloina ma le gaioiga.